Iz solidarnosti se rađa sposobnost da se otvori, kazao je papa Franjo šefovima država i vlada 27 zemalja Europske unije koji su se okupili u Rimu na obilježavanju 60-te obljetnice Rimskih ugovora, te je citirao zapadnonjemačkog kancelara onih vremena, Adenauera, koji je kazao kako zemlje koje se ujedinjuju ne čine to da bi izolirale i podigle barijere prema drugima. Koliko je bilo potrebno vremena da se sruši ona željezna zavjesa koja je pala od Baltičkog do Jadranskog mora i podijelila Europu, podsjetio je Franjo.
Danas se ispred tih zidina želi ostaviti žene, djecu i muškarce koji bježe od ratova. Papa Franjo, koji je u petak predvečer u kraljevskoj dvorani Apostolske palače primio 27 šefova država i vlada EU, među kojima i hrvatskog premijera Plenkovića, kazao je kako Europa nije skup pravila kojih se treba pridržavati, već je ona život, način shvaćanja čovjeka krećući od njegova dostojanstva i prava. Od početka europskog političkog projekta u središtu je bio čovjek, a Rimski ugovori su bili popunjenih vitalnom dušom kako ne bi ostali mrtvo slovo na papiru. A, prvi element europske vitalnosti je solidarnost.
Franjo je podsjetio i na riječi i želje Ivana Pavla II. O ujedinjenoj Europi od Atlantika do Urala, o jedinstvenoj europskoj obitelji i dostojanstvu čovjeka, a u počecima europske civilizacije se nalazi kršćanstvo. U posljednjih 60 godina svijet se umnogome izmijenio. Oci utemeljitelji EU, koji su nadživjeli uništavajući rat, imali su nade u bolju budućnost i bili su odlučni u izbjegavanju novih sukoba, a naše je vrijeme dominirano krizama. Papa je podsjetio kako riječ kriza proizlazi iz grčkog glagola crino (κρίνω),koji znači istraživati, ocjenjivati, suditi. Naše je vrijeme rasuđivanja i dakle vrijeme izazova i oportunosti.
Kakvu nadu ima Europa danas i sutra? Odgovori se nalaze u stupovima na kojima je izgrađena EU, drži Franjo, te je nabrojio kako i gdje Europa može pronaći nadu. Europa može pronaći nadu u solidarnosti, kada se ne zatvara u svoje strahove. Strahovi nastaju kada se izgube ideali. Europa nalazi nadu kada ulaže u razvitak i mir.
Razvitak je novo ime mira, govorio je papa Pavao VI. Europa nalazi nadu kada se otvara budućnosti, mladima nudeći im perspektivu za obrazovanje i zaposlenje. Dvodnevni rimski sastanak na vrhu EU (24. ožujka u Vatikanu kod pape Franje, a 25. ožujka na rimskom Campidogliu gdje su predstavnici šest država, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Luksemburga i Italije, potpisali začetak eurointegracija) treba označiti prekretnicu u odnosima.
Izlaskom Velike Britanije iz EU stvaraju se preduvjeti za dolazak do ujedinjenije Europe. London je uvijek htio samo trgovinsku uniju i kočio je svako drugo ujedinjavanje. Sada bi 27 članica moglo ubrzati put prema potpunom usklađivanju među državama, od porezne politike do načina odlučivanja.
Predviđeno je potpisivanje sporazuma kojim bi se dao novi poticaj razvoju EU, a i ta je svečanost pomućena prijetnjama država (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) iz tzv. Višegradske skupine, koje svoj potpis uvjetuju uvođenjem određenih stajališta. Poljska premijerka Beata Szydlo kaže da u sporazum moraju biti uvrštena četiri uvjeta, odnosno jedinstvo EU, suradnja EU i NATO-a, jačanje uloge nacionalnih parlamenata i veća kohezija jedinstvenog tržišta. Szydlo je, stigavši u Rim, ipak kazala kako će potpisati sporazum.
Mir koji je unutar Europe (za rat na prostoru bivše Jugoslavije u ostatku Europe ne smatra se da je vođen na europskome tlu, nego tamo negdje daleko, na Balkanu) potrajao od Drugog svjetskog rata jedna je od temeljnih vrijednosti u konstrukciji Unije. Tim je veća odgovornost današnje politike da se othrva pozivima na vraćanje nacionalnih granica, nacionalnih protekcija, carina i svega onoga što dovodi do svađa između susjeda.
Tijekom povijesti Europa je uvijek gledala prema novim i ambicioznim ciljevima, poticana nezasitnim željama za razvitkom, mirom, jedinstvom, znanošću, kulturom...
Ako se izgubi ta želja, ta motivacija, gube se europski korijeni. Kultura dijaloga pomaže prepoznati u drugome valjanog sugovornika. Budu li čelnici 27 zemalja potaknuti izvornim europskim idejama, bit će moguća obnova EU.
Prema svim ispitivanjima javnosti, mladi u Europi ne žele povrat granica, povrat u doba kada su države svoje političke razmirice “rješavale” ratovima.
„Ne želimo podijeljenu Europu, već želimo ići naprijed s idejom o zajedništvu u obrani i sigurnosti, na primjer“, kazao je Gentiloni, koji je pred Papom govorio i o terorističkim prijetnjama.
>>Kakav potez! Švicarska garda ostala je nemoćna pred ovom simpatičnom kradljivicom
Europska unija nema lijepu prošlost i nikakvu budućnost...