U Vladi si smanjili plaće da bi ih mogli rezati i ostalima

Ministar Šuker je, gostujući jučer na Hrvatskoj televiziji te danas na Hrvatskom radiju, dva puta istaknuo kako svakog mjeseca ima problema s isplatom 5,5 milijardi kuna državnih plaća i mirovina jer na tržištu nema novca.

Primjerice, zadnje aukcije trezorskih zapisa pokazale su da Ministarstvo financija ne može računati sa sigurnim kratkoročnim pozajmicama. U utorak je Ministarstvo financija tako pokušalo prodati 100 milijuna kuna trezorskih zapisa, a dobilo je 52 milijuna.

Stručnjaci smatraju da će se problemi Ministarstva financija s isplatom plaća postajati teži.

Pritisak na sindikate
U takvoj atmosferi ministar financija pritišće sindikate da pristanu na zamrzavanje plaća te poručuje kako ipak ne treba dovoditi zahtjev za zamrzavanje s pitanjem hoće li ili neće biti (kašnjenja) državnih plaća i mirovina u travnju.

Sindikati neće potpisati Vladin prijedlog o smanjenju plaća 240.000 liječnika, medicinskih sestara, nastavnika, učitelja, profesora, policajaca, vatrogasaca i ostalih zaposlenih u javnim i državnim službama, nego će to Vlada morati jednostrano učiniti.

U danas im dostavljenom dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama predlaže se da plaće od 1. travnja idu dolje šest posto, odnosno da se osnovica vraća na lanjskih 5108 kuna bruto, a da će se o novoj osnovici početi pregovarati “u trenutku kada službni pokazatelji ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast BDP-a na godišnjoj razini”.

– Čak i kad BDP krene rasti, mogu nam reći da situacija još nije dovoljno dobra. Pa tko bi prihvatio takvu odgovornost pred ljudima?! Ja sigurno ne – odlučna je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Ponuđena formulacija bespredmetna je i za Vilima Ribića, predsjednika Nezavisnog sindikata znanosti, jer država od 2005. godine naovamo uporno izbjegava ustanoviti cijenu rada.

– Na snižavanje plaća pristali bismo kad bi jasno bilo rečeno da se primjenjuje točno određena cijena rada od onog trenutka, kada BDP-a krene rasti više od dva posto, i da plaće od tog trenutka u točno određenom periodu trebaju sustići razinu plaća u privredi.

Odrediti cijenu rada
Dakle, tražimo da se odredi cijena rada i vrijeme dostizanja te cijene. Takav sporazum automatizmom bi se aktivirao shodno rastu BDP-a. Ako iskreno želimo igrati, zašto se izbjegava takav dogovor? – pita Vilim Ribić. Iz izvora bliskim ministarstvu financija danas su poručili kako i dalje smatraju da su sindikatima ponudili dovoljno jasne kriterije za novo odmrzavanje plaća ako sada pristanu na sporazum o zamrzavanju.

Kriterij je – oživljavanje gospodarstva. Nakon što su za deset posto smanjene plaće u Vladi, ministarstvima, Uredu Predsjednika te Saboru, Vlada je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kako bi svojom uredbom, osim plaća državnih dužnosnika, mogla smanjiti i sudačke plaće te plaće državnih odvjetnika te njihovih zamjenika, također za deset posto. Drugim riječima, u Vladi su smanjili plaće sebi da bi mogli i drugima.

Štednja se u Sanaderovoj Vladi vidi gotovo na svakom koraku. Tako su bočice gazirane i negazirane mineralne vode u novinarskoj sobi zamijenila dva vrča, najvjerojatnije vode iz slavine. Na stolovima premijera i ministara, međutim, i dalje je ona skupa, voda u bočicama, koja podsjeća na vremena prije krize i recesije. Bilo bi dobro kad bi Vlada plan štednje iz novinarske sobe proširila na ostale resore.