Da je Jadran sve popularniji za velike kruzere, opće je poznato, ali manje se zna da ih je lani Vukovar ugostio čak 220; dvostruko više nego, recimo, Zadar i samo četrdesetak manje nego Split... Riječni su ploveći hoteli, dakako, puno manji od morskih, ali riječni turizam u nas od 2010. raste po natprosječnoj stopi od 16 posto. Lani je Hrvatska od pristajanja riječnih turističkih brodova i njihovih putnika, kako se procjenjuje, uprihodila oko 1,3 milijuna eura.
Za Beč nemaju podatke
Lučke pristojbe, naknade brodskim agentima, opskrba brodova, zbrinjavanje brodskog otpada... donijeli su, pritom, nešto više od 700.000 eura, dok su putnici i posada ostavili oko 550.000 eura. Gosti s plovećih hotela za boravka na kopnu u prosjeku, inače, potroše po 11 eura, dok su članovi brodskih posada izdašniji s prosječnom potrošnjom od 24 eura. Razlika je i u tome što putnici najčešće kupuju suvenire, piće i autohtone prehrambene proizvode, a posada uglavnom kozmetičke proizvode. Koliko troše kad brodovi pristanu u Beču ili Budimpešti, nema podataka, kažu u Institutu za turizam, ali istraživanje upućuje na to da bi kod nas trošili više da je ponuda bolja. Naime, glavna je primjedba gostiju da je ponuda lokalnih suvenira i drugih proizvoda slaba, a prigovaraju i što ne mogu plaćati eurima, odnosno dolarima. Čak 67 posto svih gostiju s kruzera, naime, dolazi čak iz Amerike.
Gosti brodova tuže se i na manjak informacija, a neki na Vukovaru još uočavaju i ratne ožiljke. Za turističke vodiče, zaposlene u restoranima, trgovinama i općenito za domaće stanovništvo te gastronomiju imaju samo riječi hvale, a kod nas se osjećaju i sigurno. Mnogima, kako je pokazalo istraživanje Instituta za turizam, u najljepšoj uspomeni ostanu predstave školske djece ili ručak s domaćinima.
– Prostora za poboljšanje ponude, dakako, ima puno. Naša riječna pristaništa, recimo, zadovoljavaju većinu standarda, ali nedostaju mjenjačnice – ističe Zrinka Marušić iz Instituta za turizam.
Brojni Amerikanci
– U svakom slučaju može se računati da će taj segment turizma i dalje rasti. Do 2020. broj posjeta možda se i udvostruči u odnosu na ono što smo imali lani. Većina ruta riječnih kruzera danas ide uzvodno od Budimpešte, a u nekom će trenutku zasigurno nastupiti zasićenje tržišta i mnogi će se kruzeri okrenuti nizvodnom rutom – očekuje voditeljica istraživanja o riječnom turizmu u nas Z. Marušić.
Zasad, inače, europskim rijekama krstari nešto više od 1,1 milijun turista. Ta je vrsta odmora najpopularnija među Nijemcima, Amerikancima, Kanađanima i Britancima. Najčešće putnici imaju iznad 50 godina, ali raste broj mlađih.
>> Ove godine očekuje se rekordan broj riječnih kruzera u Hrvatskoj
Ha ha, i onda počnu micati slike...