U Washington Pjer Šimunović, u NATO komodor Hranj

Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor u prilici su zaustaviti jačinu predizbornog sukobljavanja i uravnotežiti dramu koja je nastupila oko (ne)izbora 15 hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula. Dogovor se čini nemoguć, s obzirom na to da listu moraju uskladiti zajednički predsjednik i premijerka. Najveću štetu, međutim, Hrvatska trpi zbog činjenice da su već pola godine ispražnjene dvije izuzetno važne diplomatske pozicije – u Washingtonu i ona šefa vojnog dijela naše misije pri NATO-u u Bruxellesu.

Praznina nakon Kolinde

Praznina je nastupila zbog odlaska Kolinde Grabar-Kitarović, koja je postala pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Već mjesecima njezin posao obavlja zamjenik Vice Skračić. U Bruxellesu, pri NATO-u, imamo veleposlanika Igora Pokaza, no nemamo čelnog vojnog predstavnika. U veljači je iz naše misije otišao general Drago Lovrić, nakon što su se J. Kosor i Josipović usuglasili da će on zamijeniti načelnika Glavnog stožera OS-a Josipa Lucića. Njegov posao otad obavlja Robert Hranj. Opća je ocjena da je sukob zbog liste diplomata doživio svoj predizborni vrhunac, a J. Kosor i Josipović moraju spustiti loptu. Moraju se dogovoriti barem o dva supervažna diplomatska mjesta, Washingtona i Bruxellesa, jer, čekaju li da prođu izbori, Hrvatska će na tim pozicijama biti godinu dana bez prvog čovjeka, što već jest zabrinjavajuće.

Nakon što je Josipović reakcijom očito pokazao da mu se ne sviđa kandidat za Washington Davor Vidiš, ravnatelj Uprave za susjedne zemlje, kojega je predložio Jandroković, kuloari bruje da bi se kompromisno rješenje moglo potvrditi izborom Pjera Šimunovića, sada državnog tajnika u MORH-u. Njegov bi izbor, kažu, podržali i u MVP-u, ali i na Pantovčaku. Rođeni Splićanin, pedesetogodišnjak, počeo je, nakon završenog Filozofskog fakulteta u Zagrebu, karijeru kao vanjskopolitički novinar u Večernjem listu. Specijalizirao je u Parizu, a potom pet godina radio kao producent na BBC-u u Londonu. Tamo završava i magisterij iz ratnih studija na King's Collegeu. Karijeru nastavlja u MVP-u, 1998. postaje zamjenik načelnika Odjela za analitiku. Poslije je prvi tajnik u veleposlanstvu RH u Parizu, a nakon povratka u Zagreb savjetnik je i uprave u Večernjem listu. No, vraća se u diplomaciju i postaje nacionalni koordinator za NATO te pomoćnik ministra vanjskih poslova. Potom je ravnatelj Uprave za obrambenu politiku u MORH-u, a 2009. postaje državni tajnik u MORH-u. Govori engleski, francuski i talijanski i nije ni u jednoj stranci.

Lucić ga kočio

Komodor Robert Hranj ime je oko kojega bi se ad hoc mogli dogovoriti J. Kosor i Josipović. Riječ je o jednom od najškolovanijih i najtalentiranijh časnika u HV-u. U Domovinskom ratu bio je zapovjednik broda, poslije je završio Zapovjedno-stožernu Mornaričku akademiju u Newportu u SAD-u, a bio je i naš prvi vojni ataše u SAD-u. U MORH-u je bio načelnik službe za NATO i pomoćnik ministra obrane. Premda su njegove kvalitete dokazane, Hranj pod Lucićevim načelništvom nije mogao napredovati osam godina i ostajao je u činu kapetana bojnog broda. U Bruxellesu je ipak završio, kažu, odlukom koja je donesena kad je Lucić otišao na godišnji odmor!? Tek u svibnju ove godine postaje, odlukom predsjednika Josipovića, komodor (generalski čin). U vojno-diplomatskim kuloarima tvrde da bi izbor Hranja za našeg vođu vojnog dijela Stalne misije pri NATO-u bio logičan i pragmatičan. J. Kosor i Josipović tako bi elegantno riješili problem jer Hranj ima potporu i ministra obrane Božinovića i načelnika GS-a Lovrića.