U Zaboku zaposlili 16 puta više ljudi nego u Krapini

Gospodarska zona Zabok je uz zone Kukuljanovo i Dugopolje najbolja poduzetnička zona u državi po broju poduzetnika i zaposlenika. Na površini od 170 hektara posluju 72 poduzetnika s ukupno 1750 zaposlenih. Trenutačno se ishođuje dozvola za produžetak ceste od nove Meditexove tvornice do Trgocentra kojom će se omogućiti otvaranje novih parcela. U Zagorju ima ukupno 14 zona sa 187 poduzetnika i 4900 zaposlenih. Zabok je od 2004. do prošle godine, prema informaciji Ministarstva poduzetništva i obrta, dobio tek dva milijuna kuna potpora koje je u cijelosti i opravdao. Grad planira povećati broj tvrtki na 80 i u njima bi ukupno bilo 1900 radnika.

 Nove potpore

 Osim toga, Zabok može računati i na nove potpore jer će ih ubuduće, tvrdi ministar Gordan Maras, dobivati isključivo profitabilne zone. Onima pak koji su uzeli novac, a nisu otvorili radna mjesta, ministar poručuje da će taj novac morati vratiti. Krapinsko - zagorska županija je u osam godina dobila 29,6 milijuna kuna za sufinanciranje zona.

 I dok je Zabok imao uspjeha, za Krapinu se to ne može reći. Ministarstvo je sufinanciralo Poduzetničku zonu Krapina Nova - Zapad od 2004. do 2008. sa 6,3 milijuna kuna. Iako u zoni posluje tek 13 poduzetnika koji zapošljavaju 110 radnika, u Ministarstvu napominju kako su ovi poticaji opravdani. Međutim, hoće li dati nova sredstva, bit će, kažu, oprezniji i na terenu provjeriti što je učinjeno.

 Kašnjenje zbog potoka

 Jedina zagorska zona koja nije uspjela u roku opravdati dobivenih pola milijuna kuna je u općini Radoboj, smještenoj kraj Šemnice uz državnu cestu. No, u Ministarstvu obećavaju kako će potpora biti opravdana i neće zatražiti povrat novca. Obećaje to i načelnik Anđelko Topolovec koji je rekao da su kasnili zbog Hrvatskih voda koje su regulirale potok na parceli buduće zone Brod, veličine 16 hektara, udaljene desetak kilometara od izlaza s autoceste.

 - Stalno smo u kontaktu s Ministrastvom kojeg smo obavještavali o zastojima jer bilo bi najgore da smo morali vraćati novac - rekao je Topolovec. Nedavno je potpisan i ugovor o infrastrukturnim radovima u zoni čija prva faza košta 1,6 milijuna kuna.