Kontrolom 3375 uzoraka vode na području Hrvatske, obavljenom lani, utvrđeno je da je čak 219 uzoraka neispravno.
- Zdravstveno neispravna voda u najvećoj mjeri potječe iz lokalnih vodovoda, a najugroženije je Zagorje. Ondje postoji najmanje tristotinjak vodovoda koje nitko ne nadzire - kazao je dr. Željko Slemenšek, načelnik Sanitarne inspekcije.
- Glavni su problem lokalni vodovodi i crpilišta, koji nisu organizirani, niti su pod ikakvim nadzorom i čuvanjem. Neispravnost vode, međutim, ne znači odmah i njezinu otrovnost, već je jednostavno riječ o nekim parametrima koji su prešli dopuštene granice - kazao je Ž. Makvić, glavni državni vodoprivredni inspektor.
- Zagrebačka i samoborska voda analiziraju se svaki dan i ispravne su - kazao je Dubravko Dragojević, voditelj zagrebačkoga laboratorija za ispitivanje vode.
Nema opasnosti od epidemije
Dr. Slavko Šobot iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo objasnio nam je da se ne zna točan broj lokalnih vodovoda.
- Lokalnih vodovoda ima na području cijele Hrvatske, a kako nisu registrirani, ni popisani, njihov točan broj nije poznat. Oni mogu opskrbljivati između dvije, tri obitelji i nekoliko stotina osoba. Te vodovode nitko ne kontrolira, niti analizira kakvoću njihove vode, a prema mojim analizama, gotovo svi su zdravstveno neispravni jer sadrže mikrobiološka onečišćenja - kazao je dr. Šobot i dodao da su korisnici takve vode, na sreću, imuni na te bakterije zbog svakodnevne uporabe.
- Epidemija bi mogla nastati ako se u vodi pojave prenositelji nekih težih bolesti, primjerice salmonele. Rješenje toga, već kroničnog problema jest uključivanje tih lokalnih vodovoda u javnu opskrbu - kaže Šobot i zaključuje:
- Vodovodi trebaju dobiti vlasnike, u njih se trebaju ugraditi pročišćivači, brojila i postaviti čuvari kako bi sve moglo biti pod nadzorom. To sa sobom nosi veću cijenu vode, koju trenutačno mnogi nisu spremni platiti - kazao je dr. Šobot.
Samo na području Krapinsko-zagorske županije, prema podacima Službe za stambeno-komunalnu djelatnost, čak je 350 lokalnih vodovoda. Broj kućanstava priključenih na te vodovode varira od samo nekoliko do 1400, koliko ih je, primjerice, priključeno na najveći lokalni vodovod u županiji, Dobre Zdence. Lokalni bi vodovodi trebali biti u vlasništvu općina i gradova, no u 99 posto slučajeva to nije tako jer jedinice lokalne samouprave ne žele preuzeti brigu, odgovornost i trošak koji bi time dobile. Lokalne vodovode uglavnom su izgradili samo građani, pa sada ne žele platiti priključivanje na vodoopskrbni sustav. Krapinsko-zagorska županija još je 1994. godine počela aktivnosti u vezi s gradnjom vodoopskrbnog sustava za cijelu županiju. Grade se magistralni vodovi i priključci, a cijeli bi sustav trebao biti dovršen do 2015. godine. Trenutačno, dakle, nema mogućnosti da se svim korisnicima lokalnih vodovoda ponudi priključenje na mrežu.
Uplatnica i - obavijest o neispravnosti vode
Spomenuti vodovod Dobri Zdenci u vlasništvu je općine Gornje Stubice, koja ga i održava, a potrošači te vode godinama su uz uplatnice dobivali obavijesti da voda nije za ljudsku uporabu. Akcija vezana uz priključenje toga vodovoda na vodoopskrbni sustav Zagorskog vodovoda traje već deset godina, a u posljednjih pet godina u magistralni je vodovod uloženo više od pet milijuna kuna. No, vodovod nije priključen jer građani nisu željeli platiti 610 njemačkih maraka u 12 mjesečnih obroka za priključak. Kad je propala inicijativa za priključenje, općina je postavila klorinator, a izvješće Zavoda za javno zdravstvo govori da je voda sada pitka. No, građani nakon postavljanja klorinatora još nisu dobili uplatnice, pa se ne zna hoće li dobiti i obavijest o neispravnosti vode.
Višeslav Majić, Silva Videk