U Krapinsko-zagorskoj županiji pokreće se investicija vrijedna 10 milijuna kuna. Župan, gradonačelnici Donje Stubice, Oroslavja i Klanjca, načelnici Jesenja, Gornje Stubice, Stubičkih Toplica i Radoboja te ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske potpisali su sporazum o gradnji sustava grijanja na biomasu, odnosno na drvo koje ostaje nakon obrade. Naime, 40 posto površine Krapinsko - zagorske županije je pod šumom, a otpaci iz drvne industrije su na dohvat ruke, pa bi grijanje njima trebalo rezultirati nižim troškovima režija u javnim zgradama, ali i doprinijeti očuvanju okoliša.
Najveće uštede u Jesenju
Župan Željko Kolar naglasio je da je Krapinsko-zagorska županija prva u Hrvatskoj koja se odlučila na takav potez, a u sklopu projekta najveće uštede trebale bi biti ostvarene u Općini Jesenje, gdje je planirana gradnja bioenergane, koja će toplinskom energijom opskrbljivati sve javne zgrade.
- Drago mi je što se prepoznao i naš projekt. Kada smo malo razmišljali kako smanjiti troškove na području općine, vidjeli smo da su troškovi grijanja dosta veliki, s obzirom na to da sve svoje prostore, počevši od škole, prostorija Općine i Vatrogasnog doma, do ambulante i sportske dvorane grijemo na plin i jasno je da smo tu uvidjeli mogućnost uštede, objasnio je načelnik Jesenja Ivan Maligec, te dodao:
- S obzirom da su svi ti prostori relativno blizu jedan drugome, vjerujem da izgradnja bioenergane neće biti tako velika investicija, a pogotovo sada kada se u projekt uključila i Županija. Vjerujem da će taj projekt vrlo brzo zaživjeti - zaključio je Maligec.
Ravnatelj REGEA-e Julije Domac istaknuo je pritom kako ovakvi projekti puno utječu na lokalne proračune, ali i državni proračun te lokalno zapošljavanje.
Većina troškova Županiji
- Ono što bismo htjeli vidjeti u budućnosti u Hrvatskoj, to sad mi radimo ovdje u praksi, zaključio je Domac.Krapinsko - zagorska županija platit će većinu troškova izrade projekata, a energetska agencija pronaći će europska bespovratna sredstva. Idejna rješenja tako bi trebala biti gotova do svibnja ove godine, a troškove će popola dijeliti Županija i općine, odnosno gradovi, dok bi izradu projekata u potpunosti platila Županija. Gradnja kotlova i prilagodba sustava grijanja u općinama, dvoranama, dječjim vrtićima i školama trebala bi početi već sljedeće godine, a objašnjeno je da će postrojenja biti jednostavna i da će njima moći upravljati domari.