Zbog čega obnova Zagreba stoji, pitali smo Luku Korlaeta, dogradonačelnika Zagreba, Damira Vanđelića, ravnatelja Fonda za obnovu Zagreba te Anku Mrak-Taritaš, ministricu graditeljstva u doba poplava u Gunji. Vodili smo se starim i novim pitanjima koja se postavljaju oko obnove. Zanimalo nas je zašto obnova teče tako sporo, hoće li za nju biti novca nakon poskupljenja materijala i očekivane inflacije, smanjenja budžeta Fonda, što Grad Zagreb može učiniti sam, kakva je situacija na terenu...?
Luka Korlaet
Imovinsko-pravni odnosi doista jesu otegotna okolnost
Predstavnici Ministarstva, Fonda i Grada počeli su održavati redovite koordinacije svaki tjedan i posve smo složni u nastojanju da proces obnove ubrzamo i pojednostavimo. Za početak treba reći kako je Grad angažirao tridesetak inženjera konstrukcije (statičara) koji će do kraja sljedećeg tjedna pregledati i označiti sve preostale prijavljene oštećene zgrade. Nadalje, Grad će “posuditi” dvadesetak stručnjaka svih profila Fondu kako bi se ubrzala obrada zahtjeva. Napokon, Grad će putem svojih mobilnih timova prikupiti zahtjeve i pomoći u ispunjavanju zahtjeva za sve preostale zgrade koje ostvaruju pravo na subvencioniranu obnovu. Na posljednjoj koordinaciji u Ministarstvu dogovoreno je spajanje baza podataka svih dionika (Ministarstva, Fonda, Grada) kako bi se proces ubrzao.
Grad će organizirati prihvat i čuvanje osobnih stvari građana čije zgrade se obnavljaju i to najvjerojatnije u velesajamskim halama ili na Robnim terminalima. Zgrade društvene i javne namjene obnavljat će se iz sredstava Fonda solidarnosti odnosno Fonda za oporavak i otpornost EU i tu nam je jedini neprijatelj kratak rok za potrošnju tih sredstava (svibanj 2022.) koji će se nastojati produljiti. Privatne zgrade obnavljat će se sredstvima Fonda. Punjenje Fonda dinamički je proces: kako zahtjevi budu odobravani, tako će se Fond obnavljati. Moguće su uplate osnivača, ali i zajmovi Svjetske banke odnosno Europske banke za obnovu i razvoj (uz odobrenje osnivača, dakako). Uza sve navedeno, treba reći i kako je Gradski ured za gospodarstvo objavio tri javna poziva za nadoknadu štete, od kojih je zadnji zatvoren krajem svibnja.
Istina – velika otegotna okolnost obnove jesu imovinsko-pravni odnosi, a počesto i nedostatak komunikacije među suvlasnicima. Stručnjaci pokušavaju doskočiti tom problemu. U sklopu kapitalne studije “Program cjelovite obnove povijesne jezgre Zagreba” profesori Gliha i Ernst s Pravnog fakulteta ponudili su moguće elemente optimizacije. Da sažmem – zakonski okvir koji se tiče obnove morat će se prilagoditi slabostima i nedorečenostima detektiranima u procesu. I Grad će pridonijeti u tom smislu.
Damir Vanđelić
Bude li nedostajalo novca, fond se može i sam zadužiti
Prvo smo imali problem sa sporom predajom zahtjeva, trenutačno je tu najlošiji Grad Zagreb, gdje je manje od 30 posto vlasnika oštećenih nekretnina zatražilo obnovu. U Sisačko-moslavačkoj županiji odrađen je dobar posao kada su organizirani mobilni timovi koji su dolazili do građana i pomagali im predati zahtjeve. Zato smo to predložili i Gradu Zagrebu koji je najavio da će organizirati takve mobilne timove za pomoć građanima. Imamo više od 11.400 zahtjeva građana u Ministarstvu graditeljstva i trenutačno nam je najveći problem njihova obrada. Riječ je o obimnoj dokumentaciji po svakom predmetu koju treba detaljno pregledati, a premalo ljudi radi na tome. Zato bi, za početak, trebalo zaposliti više ljudi na obradi zahtjeva, a drugo rješenje jest digitalizacija, odnosno, treba nam jako informatičko rješenje koje će ljudima omogućiti da brže i lakše provjeravaju sve predane dokumente.
Kad je smanjen budžet, rečeno je da će se pratiti tijek obnove, pa po potrebi preraspodijeliti novac. Pozitivna je stvar da se prema Zakonu Fond može i samostalno zaduživati, pa ako bude potrebe, imamo i taj alat na raspolaganju.
Potrebno financijsko praćenje obnove ponajprije ovisi o tome koliko će suvlasnika uopće zatražiti obnovu, što zbog njihove financijske obveze, što zbog neriješenih vlasničkih odnosa, a zatim o kretanjima cijena materijala i rada na tržištu. Može se očekivati da će se prema svim građanima postupati jednako i da će se naći novac za takvo pravedno postupanje, a moguće je i da se tijek obnove ponešto otegne.
Anka Mrak-Taritaš
Za Gunju je država građanima riješila svu papirologiju
U 13 mjeseci nakon poplave u Gunji srušeno je nešto manje od 500 kuća, a od 1100 obiteljskih kuća neke su izgrađene, a neke obnovljene. Za nekih 2000 kuća bila su uplaćena sredstva, napravljeno je 40 zgrada javne namjene. Trebalo je radove podijeliti u hitne, podijeliti stvari vezano uz konstruktivnu obnovu te cjelovitu obnovu. Potrebno je bilo definirati postupak vezan uz obiteljske, pa višestambene zgrade te zgrade javne namjene. Za zgrade javne namjene krajem prošle godine dobili smo sredstva koja su uplaćena na račun i trebalo je nastaviti prema metodologiji, zakon za ta sredstva nije ni trebao.
Višestambene zgrade mogu imati i nešto više problema poput imovinsko-pravnih odnosa. No uvedena je procedura koja je kompliciranija i zahtjevnija nego kad tražite građevinsku dozvolu za bilo kakvu zgradu. Drugi je razlog silna dokumentacija koju ljudi trebaju dokazivati i predati. Treće je to što se apsolutno nije željelo razumjeti koji su problemi i da te probleme treba riješiti. Rezultat je svega toga da su ljudi izgubili vjeru u državu i odlučili krenuti u obnovu sami, pa koliko sredstava uspiju dobiti, dobili su. Također, uvedeno je devet vrsta projekata. Kada je riječ o projektu rušenja dimnjaka, takav projekt u Zagrebu stoji između 5000 i 10.000 kuna koje građani moraju platiti sami. Govorimo o brdima dokumentacije, što čak i ne dovodim u pitanje kada je riječ o zaštićenim zgradama.
No, kako objasniti da ako želite umjesto stare na istom mjestu napraviti novu obiteljsku kuću, na temelju trebate projekt koji je jednostavan i može se elektronički postaviti vrlo brzo, no ako je riječi o kući stradaloj u potresu, morate imati jedan projekt za kuću, drugi projekt za rušenje – deset puta kompliciraniju dokumentaciju! Pri obnovi Gunje za ljude je sve odradilo Ministarstvo, niste čuli ništa ni o kakvim komplikacijama. Država nam treba u ovakvim situacijama, a ne kada sve funkcionira. Bila sam uvjerena kako će HDZ uoči lokalnih izbora krenuti s obnovom zgrada javne namjene u Zagrebu kako bi pokazao da je za obnovu. Ovim je gospodin Plenković rekao da ga za Zagreb uopće nije briga jer to nije njegovo biračko tijelo.
Privatne nekretnine u centru grada neka si obnavljaju vlasnici, a koji ne mogu neka prodaju i idu u provinciju. Nije pošteno da mi obnavljajmo tuđe nekretnine koje će se prodavati u milijunskim vrijednostima