Ova zlatna poluga vrijedi više od pola milijuna eura, a nije ni lagana za podignuti

Povodom ulaska tvrtke Moro&Kunst i 800 godina stare austrijske kovnice Muenze Oesterreich na hrvatsko tržište, u zagrebačkoj je poslovnoj zgradi Eurotower u utorak predstavljena zlatna poluga teška 12,44 kilograma (400 unca), vrijedna više od pola milijuna eura.   

Direktor Ivan Moro kazao je da je tvrtka Moro&Kunst, koja se bavi trgovanjem investicijskim zlatom i drugim plemenitim metalima, na međunarodnom financijskom tržištu prisutna već 20 godina. Radi se o jednom, kako je navedeno, vodećih trgovaca zlatom u jugoistočnoj Europi.

"Kod nas će uz ostalo zastupati i spomenutu austrijsku kovnicu Muenze Oesterreich koja je već 800 godina diljem svijeta poznata po vrhunskoj obradi plemenitih metala i proizvodnji kovanica, po čemu su vjerojatno i najpoznatiji u svijetu", istaknuo je Moro.  

Dodao je da je njihov zlatnik "Bečki filharmoničar" četiri puta bio najprodavaniji zlatnik na svijetu

"Nakon ulaska Hrvatsku u Europsku uniju, zajedno sa spomenutom bečkom kovnicom, propitkivali smo dolazak na ovdašnje tržište, što smo napokon i ostvarili. Svim investitorima osigurali smo sigurno i stabilno okruženje kako bi im omogućili kvalitetno i pouzdano trgovanje u skladu s najvišim međunarodnim standardima", kazao je Moro.

Predstavljena zlatna poluga od 12,44 kg ima oznaku London Good Delivery, koja garantira najvišu kvalitetu zlata, odnosno jedina je kojom se trguje na vodećim međunarodnim tržištima. Zlatne poluge tog standarda kupuju uglavnom središnje banke za zlatne rezerve i kovnice.  

Tijekom predstavljanja istaknuto je i kako svjetske velesile značajan postotak novčanih rezervi čuvaju upravo u zlatu. Najviše zlatnih rezervi, odnosno zlatnih poluga čuva se u trezorima SAD-a - 8.133,5 tone zlata tj. 653.818 zlatnih poluga. Slijedi Njemačka sa zalihama od 3.377,5  tone te Međunarodni monetarni fond sa 2.814 tona. Među prvih deset zemalja s najviše zlatnih rezervi u svojim središnjim bankama su i Italija, Francuska, Kina, Rusija, Švicarska i Japan. S druge strane, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Hrvatska nema zlatnih rezervi.

Direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Sonja Holocher-Ertl navela je da je od početka godine do kraja kolovoza trgovina između Austrije i Hrvatske iznosila 1,7 milijardi eura, tri posto više nego u istom razdoblju godinu prije, dok bi do kraja 2016. međudržavna razmjena mogla iznositi oko dvije milijarde eura.

Istovremeno je hrvatski izvoz u Austriju porastao 11 posto, no treba napomenuti da je krenuo s relativno niske baze - 2015. godine iznosio je 539 milijuna eura. S druge strane, istaknula je Holocher-Ertl, austrijski izvoz u Hrvatsku ostat će na lanjskim razinama, na oko 1,37 milijardi eura.

Austrija je, kazala je, i dalje jedan od najvećih investitora u Hrvatsku, te procjenjuje da su se temeljem njihovih višegodišnjih investicija u Hrvatskoj osigurala radna mjesta za gotovo 30.000 djelatnika. Najveće austrijske investicije su u IT i financijski sektor, maloprodajne lance te turizam.  Austrijski investitori, njih 55 posto, temeljem ankete njezina ureda, smatraju da će se poslovna klima u Hrvatskoj sljedeće godine poboljšati.   

>> U Frankfurtu postavljen automat za prodaju zlatnih poluga