U zatvoru 3340 ljudi, najmanje od 2005.

Hrvatska ne spada u zemlje u kojima vlada kultura zatvora. Relativno smo dobro prošli u izvješću Vijeća Europe koje je objavilo penalnu statistiku o zatvorskoj populaciji u 44 zemlje koje su poslale podatke za 2015. godinu. I u Hrvatskom saboru upravo je izvješće o zatvorskom sustavu za 2015. Istaknuti smo kao jedna od zemalja u kojima je stopa zatvorske populacije najviše pala, za 10 posto u odnosu na 2014. Broj zemalja s prenapučenim zatvorima s 13 u 2014. narastao je na 15. Hrvatska više nije među njima kao 2010. kad smo imali 5165 zatvorenika u odnosu na 3341 zatvorenika 31. prosinca 2015., što je najmanje od 2005., a možda i prije toga. Kapacitet je naših zatvora 4022 mjesta.

Istok Europe je strog

Broj ljudi u zatvoru u zemljama članicama Vijeća Europe pao je s 1,5 milijuna na 1,4, u čemu je najveći udio Rusije iako je za više od 200 tisuća smanjila broj zatvorenika, jer je prijašnjih godina imala i 850.000 zatvorenika. Rusija je i zemlja s najvećom stopom zatvoreničke populacije, s 439 zatvorenika na sto tisuća stanovnika, a slijede je Litva (277,7), Gruzija (274,6), Azerbajdžan (249,3), Letonija (223,4), Turska (220,4) i Moldavija (219,9). Nizozemska (53) i nordijske zemlje Finska (54,8), Danska (56,1) i Švedska (58,6) imaju najmanju stopu. Hrvatska je 12. sa 79,7, uz bok Njemačkoj (77,4), Norveškoj (70,3) i Švicarskoj (82,7). Stopa utamničenja ukazuje na kaznenu strogoću protukriminalne politike, i na razini Vijeća Europe pala je sa 124 na 115,7.

Prenapučenost nerijetko završava odštetama u korist zatvorenika u samim zemljama ili na Europskom sudu za ljudska prava. Prenapučene zatvorske sustave imaju Makedonija, Španjolska, Mađarska, Belgija, Albanija, Francuska, Portugal, Srbija, Slovenija, Italija, Austrija i Rumunjska. Još tri zemlje, koje nisu imale prenapučene zatvore, u 2015. ih imaju, Moldavija, Turska i Češka. U Hrvatskoj su zatvoreniku na raspolaganju 4 m², kao u većini zemalja. Najviše u Luksemburgu (11 m²) i Danskoj (7-12), u Austriji 10, a najmanje u Mađarskoj (2,8), Makedoniji (2,9) i Estoniji (3 m²).

Udio zatvorenih zbog droge najveći je u strukturi zatvorenika (18,7%), s time da je u nizu zemalja 25%, Italiji, Gruziji, Azerbajdžanu, Estoniji, Cipru, Luksemburgu, Crnoj Gori i Rusiji. Hrvatska “kvari” taj prosjek i zbog toga što posjedovanje droge više nije kazneno djelo. Glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland je rekao: “Povećano korištenje alternativnih kazna ne mora nužno dovesti do viših stopa kriminala, ali može pomoći u reintegraciji i rješavanju prenapučenosti”.

Što se duljine kazne tiče, četvrtina zatvorenih izdržava kaznu od 1 do 3 godine zatvora, zatim 13,5% do godine zatvora, te 11,4 iznad 10 godina zatvora. Problem migracija očituje se i u zatvorskom sustavu jer je svaki četvrti zatvorenik u 16 zemalja zapadne Europe stranac. U grafičkom prikazu izdvojili smo zemlje s najvećim udjelom, ali još niz zemalja ima velik udio stranaca u zatvoreničkoj populaciji, 38,2% u Cipru, 33,4% u Norveškoj, 33% u Italiji, 31,3% u Njemačkoj, 27% u Danskoj...

Četvrtina smrti suicidom

Smrt u zatvoru, s obzirom na broj zatvorenika, očekivano je uvjerljivo najčešća u Rusiji gdje je 2015. iza rešetaka život skončalo 4097 zatvorenika, pa Turska 380, Engleska i Wales 243, Njemačka 152, Francuska 132, Azerbajdžan 123...

Hrvatska sa 16 mrtvih zatvorenika (17 zemalja ima manje od nas) ima relativno veliku stopu smrtnosti od 42,5 na 10.000 zatvorenika, po čemu smo visoko rangirani. Četvrtina svih smrti u zatvorima članica Vijeća Europe je zbog suicida, a svaki četvrti suicid počine pritvorenici u istražnom zatvoru.

Od 44 zemlje koje su dostavile podatke, jedino Gruzija dnevno troši manje od naših sedam eura po zatvoreniku. Medijan potrošnje je 52,3 eura, a prosjek 101 euro. Očekivano najviše troši San Marino zbog svoje veličine (480,81 euro), ali nordijske zemlje i Nizozemska prilično ulažu, Švedska 354, Norveška 348, Nizozemska 273, Finska 175, Danska 191 euro. Ukupno je na penalne institucije potrošeno 26,5 milijardi eura, a samo u Rusiji 5,4 milijarde eura. U Hrvatskoj je na zatvorski sustav utrošeno 71,4 milijuna eura.

>> Zatvori zjape poluprazni, nema tko raditi

>> Krvave pobune u prenapučenim brazilskim zatvorima odnijele najmanje 60 života. Broje se bjegunci