Stručnjaci: 'Dobro je društvo malo pogurati da bude zrelije'; 'Moraju li djeca biti žrtve promjene zakona?'

Odluku Upravnog suda da istospolni par ima pravo udomiti dijete i da nadležno Ministarstvo za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku treba donijeti odluku o nastavku procedure dobivanja licence za udomiteljstvo gej paru mnogi sociolozi i psiholozi nisu željeli komentirati.

Zanimala nas je samo ocjena je li sada hrvatsko društvo zrelo za prihvaćanje gej udomitelja, odnosno djece u istospolnim zajednicama. Oni koji su pristali javno komentirati odluku suda drže je pozitivnom, osim udruge U ime obitelji.

Kad se ozakoni, prihvaća se

– Naše društvo nije zrelo za takvu odluku ako gledamo većinu u društvu, ali to nije prepreka za donošenje zakonskih odluka. U svakom društvu ima ljudi koji će biti protiv takve odluke i onih koji će biti za. Nekad se zakon mora donijeti da bi se društvo oblikovalo, ne može se čekati da društvo sazre da bi se donio zakon jer tako možemo živjeti u davnim vremenima. Istraživanja iz socijalne psihologije pokazuju da donošenje zakona o diskutabilnim pitanjima oblikuje stavove društva.

U zemljama u kojima je legaliziran istospolni brak i omogućeno posvajanje djece homoseksualnim parovima stavovi građana postali su znatno pozitivniji. Dobro je društvo malo pogurati da postane zrelije. Što se tiče dobrobiti djece kod gej udomitelja, ako je to zakonski priznato diskriminacija djece nije dopustiva, pa će i oni koji imaju negativne stavove cenzurirati svoje stavove, neće djecu izvrgavati stresu – kaže profesorica socijalne psihologije Željka Kamenov.

Ne želeći komentirati odluku suda koju nije vidjela, profesorica obiteljskog prava pristala je na anoniman komentar te rekla da Ustavni sud ima najveći autoritet u tumačenju međunarodnih obveza Hrvatske i ljudskih prava. A na Ustavnom sudu je, kaže, ocjena ustavnosti Zakona o životnom partnerstvu i propisa iz Zakona o udomiteljstvu po kojem istospolni parovi ne mogu biti udomitelji.

– Ovdje je najveći problem što se ne govori o pravima djeteta, nego isključivo o pravima udomitelja, a cijeli Zakon o udomiteljstvu govori o pravima djeteta i odraslih koji se ne mogu brinuti o sebi. Imate djecu koja su ugrožena stjecajem okolnosti i onda ih stavljate u istospolnu zajednicu za koju same LGBT udruge tvrde da su stigmatizirane u našem društvu.

Moraju li djeca, ako društvo nije zrelo za to, biti žrtve promjene zakona i pomicanja društvenih granica? Biti roditelj i udomitelj nije ljudsko pravo, kao što ne postoji pravo na posvojenje djeteta, no države imaju slobodu političkom odlukom to pitanje urediti. Najbolji interes djeteta uvijek treba biti primaran i po Konvenciji o pravima djeteta. Još nije poznato spominje li ta presuda prava djece – kaže profesorica obiteljskog prava.

Ne znači, kaže, da će ova odluka automatski značiti da će istospolni parovi moći posvajati djecu jer je 2014. Obiteljskim zakonom omogućeno posvojenje i onima koji žive u izvanbračnoj zajednici, nego samo jača argumentaciju istospolnih parova da ako dijete mogu posvojiti izvanbračni parovi mogu i oni jer su inače diskriminirani.

Marina Ajduković, profesorica psihologije, ističe sljedeće: – Ova je odluka velik iskorak i društveni izazov. Uvijek je najvažnije vidjeti što je konkretnom djetetu potrebno i da bude što više kvalitetnih udomitelja.

Mislim da smo u ovom slučaju dobili par kvalitetnih udomitelja i da se u svakom individualnom slučaju treba donijeti dobro utemeljena odluka. To je izazov za društvo, ali ako ne zakoračimo u taj izazov, nikad nećemo promijeniti društvene predrasude i stereotipe.

Sve je na Ustavnom sudu

Udruga U ime obitelji podsjeća da mediji navode izjavu homoseksualnog para o dobivanju najljepšeg dara pod borom.

– Odluka Upravnog suda još nije dostupna i komentirat ćemo je nakon što bude dostupna. Djeca kojoj država pronalazi dom kroz udomljavanje ili posvajanje najranjiviji su i najnezaštićeniji članovi našeg društva.

Ta djeca nisu poklon koji država stavlja pod bor istospolnim parovima. Smatramo da je u najboljem interesu svakog djeteta da odrasta uz biološkog oca i majku, a ako to nije moguće, u zajednici koja, koliko god je moguće, imitira zajednicu u kojoj dijete dolazi na svijet, zajednicu žene i muškarca, ističe udruga U ime obitelji.

Frane Staničić, stručnjak za upravno pravo, kaže da odluka Upravnog suda može biti pravomoćna ako je taj sud poništio rješenje Ministarstva demografije s uputom što da ono napravi. No je li ili nije konačna, ovisi, kaže, o tome što piše u izreci presude, koju nije vidio jer nije dostupna. Ako Ustavni sud odluči drukčije u ocjeni ustavnosti propisa, onda je, kaže, moguće da se ova odluka izmijeni.