U znanost ulažemo manje i od Srbije

Iako su političari godinama o Hrvatskoj govorili kao o zemlji znanja, na kraju 2014. godine svima je jasno da od toga nikada nismo bili dalje. Država je u proračunu za 2015. odlučila srezati ulaganja u znanstvena istraživanja za 200 milijuna kuna. To je dodatni rez u odnosu na ovogodišnjih 879 milijuna s kojima smo ionako bili među najlošijima u Europskoj uniji. Naime, po proračunu, svega 672 milijuna kuna ili 0,21 posto hrvatskog BDP-a raspoređeno je za znanstvena istraživanja, a budući da je novac koji su sveučilišta zarađivala na projektima i školarinama uključen u državni proračun, može se očekivati da bi se financiranje istraživanja i iz fondova sveučilišta moglo smanjiti.

Put u 19. stoljeće

Hrvatska je do ove godine ulagala 0,7 posto BDP-a u znanost i istraživanje, pri čemu je iz proračuna išlo oko 0,21 posto, sveučilišta su ulagala još toliko, a gospodarstvo oko 0,3 posto. Dok razvijene zemlje povećavaju izdvajanja za znanost, Hrvatska ih smanjuje, što će, po procjenama upućenih, biti pogubno za razvoj gospodarstva i zemlje u cijelosti.

– Sad se više ne možemo uspoređivati ni s jednom zemljom iz Europske unije, već samo s nekim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i nekima od zemalja bivše Jugoslavije. Nije problem samo u nedostatku novca, još je veći problem cinizam kojim ova, ali i sve prijašnje vlade obeshrabruju ljude da ostaju u znanosti – kaže donedavni rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš. I zaista, uspoređujući je s drugim zemljama, vidljivo je da Hrvatska ulaže čak manje i od Srbije koja troši godišnje 0,9 posto BDP-a, a cilj prema kojem ide je 1,5 posto. Prosjek EU28 govori o ulaganjima od 2 posto BDP-a, što je tri puta više od Hrvatske.

– Rasipamo na nepotrebno, a štedimo na stvarima gdje nitko pametan ne bi ni pomislio. Hrvatska ide prema 19. stoljeću, postajemo zemlja manufakture u kojoj se za nekoliko godina, kad i zadnji stručnjaci odu u mirovinu, neće znati proizvesti ni akumulator – kazao je rezignirano gospodarstvenik Ivan Miloloža.

Slično kaže i Ivica Mudrinić iz HUP-a koji upozorava da moramo imati viziju.

Nema izuzeća

– Obrazovanje i znanost određuju kako ćemo u budućnosti živjeti i što ćemo raditi. Zbog problema kako preživjeti sljedeća dva-tri mjeseca, gubi se iz fokusa budućnost, a to se ne bi smjelo događati – kazao je Mudrinić. Sveučilišta dodatno obeshrabruje činjenica da je njihova milijarda kuna samostalnih prihoda stavljena pod državnu šapu. Resorno ministarstvo i ministar Vedran Mornar drže da "sustav znanosti i visokog obrazovanja treba biti izuzet od obveze uplate vlastitih i namjenskih prihoda u državni proračun", ali pitanje je hoće li se poštovati autonomija sveučilišta i Mornarov stav s obzirom na to da u Zakonu o izvršenju proračuna jasno piše da ni za jednu instituciju nema izuzeća.

>>Lalovčev će proračun teško opstati

>>Lovrinčević: To je kvazi-proračun, ide se u nova zaduženja pa u rebalans