Prema istraživanju znanstvenika broj smrti povezanih s konzumiranjem alkohola u Rusiji nije se povećao zbog pada komunizma i uvođenja kapitalizma, već zbog ukidanja konkretnih reformi koje su uvedene nakon vladavine Mihaila Gorbačova.
U tekstu pod naslovom "Ubija li kapitalizam? Ne kao votka!" International Business Times objašnjava da je nakon raspada Sovjetskog Saveza u Rusiji porastao broj smrti zbog alkohola.
"Mortalitet se u novoj federaciji povisio što je dovelo do pada populacije, a trend nije promijenjen do danas", piše IBTimes te dodaje kako rasprave o pravim razlozima za takvu "pošast" još uvijek traju.
"Ruska kriza mortaliteta"
Povjesničari su to razdoblje već nazvali "ruska kriza mortaliteta". Baš kad je pao Berlinski zid, a zahuktale se privatne kompanije, ljudi su počeli piti više nego prije. Jasno je da je primarni razlog za veći mortalitet alkohol, no što je dovelo do tolikog opijanja među Rusima?
"Mnogi su stručnjaci prihvatili da je do krize dovela ekonomska tranzicija iz komunizma u kapitalizam koji je generacije radnika ostavio nekonkurentnima na tržištu", piše list te dodaje kako je to bilo dobro objašnjenja za branitelje propalog režima, koji su jednostavno mogli reći da "kapitalizam ubija".
No rad dvojice profesora medicine sa Sveučilišta Stanford Jaya Bhattacharya i Granta Millera te profesorice ekonomije sa njemačkog Sveučilišta Heidelberg Christine Gathmann ponudio je drugačije objašnjenje. "Umjesto tranzicije u kapitalizma i demokraciju, mi smo istraživali gašenje uspješne antialkoholne kampanje predsjednika Gorbačova koja je trajala od 1985. do 1988. godine", piše u zaključku rada.
Kampanja spasila 400 tisuća ljudi godišnje
Gorbačov je na čelu Komunističke partije SSSR-a bio od 1985. do raspada 1991. godine te si je postavio cilj smanjiti konzumaciju alkohola u svom bloku. Podaci pokazuju da su na vrhuncu te rigorozne kampanje, koja je "napadala" i ponudu i potražnju, konzumacija alkohola pala za dvije trećine.
Procijenjeno je da je ta uspješna kampanja spasila oko 400 tisuća života godišnje, no program je bio vrlo nepopularan među građanima. Službeno je završio 1988. godine, no neki dijelovi zakona koji su održavali proizvodnju i potražnju na nižim razinama, ostali su još nekoliko godina. No, početkom 90-ih godina potrošnja je bila veća nego ikad.
"To je bio više 'povratak u normalno' stanje nego reakcija na kapitalizam", piše u članku. Zbog toga što i danas alkohol predstavlja ozbiljan problem, vodeći političari pokušavaju kopirati Gorbačova.
Putin i Medvedev zasad neuspješni
Predsjednik Vladimir Putin i premijer Dimitrij Medvedev pokušavaju smanjiti konzumaciju alkohola, a usto provode i kampanju protiv pušenja. Putin i Medvedev su povisili poreze na prodaju alkohola, zabranili prodaju između 23 i 8 sati, nema pijenja na javnom mjestu i uveli striktna pravila o reklamiranju.
No zasad su rezultati porazni. Nedavno izvješće Euromonitor Internationala pokazalo je da je prosječni Rus u 2011. godini popio devet litara žestokih pića, sedam litara vina i 77 litara piva. Rusi su popili i čak 45 posto svjetske proizvodnje votke.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da 500 tisuća Rusa godišnje umire od bolesti ili u incidentima povezanima s alkoholom. Oko 23 tisuće ljudi izravno umire od trovanja alkoholom. Od 142 milijuna stanovnika Rusije, procjenjuje se da je dva milijuna alkoholičara.
Rusija ima mnogo problema a pored toga svega EU s Amerikom im doliva ulje na vatru.