U SRCU KRIMIĆA

Ubojstvo iz Orient Expressa dogodilo se u – Strizivojni

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Strizivojna
09.11.2019.
u 17:56
Napravit ćemo turističku atrakciju veću od Istanbula gdje turisti posjećuju sobu 411 u hotelu Pera Palace, u kojoj je Agatha Christie navodno pisala roman
Pogledaj originalni članak

Jedno od najpoznatijih umorstava, ali ono iz pera slavne Agathe Christie, “odigralo” se – u Strizivojni. Kruži ova priča Slavonijom već generacijama, a općinska ju je vlast odlučila i kapitalizirati pa će svoju turističku strategiju, među ostalim, temeljiti i na kultnom krimiću “Ubojstvo u Orient Expressu”.

– Snijeg? – pita Poirot.

– Pa da, monsieur. Gospodin nije primijetio? Upali smo u snježni nanos. Bog zna koliko ćemo još ovdje ostati. Sjećam se da smo jednom bili zameteni punih sedam dana – odgovorio mu je ovaj, na što ga Poirot upita gdje se vlak trenutačno nalazi.

– Između Vinkovaca i Slavonskog Broda – kaže član osoblja jednog od najpoznatijih vlakova u povijesti. Baš u tim trenucima, u istome se vlaku dogodilo umorstvo – jedan od putnika 13 je puta izboden nožem.

– Vlak se u romanu zaustavlja između Vinkovaca i Slavonskog Broda, a uzmu li se u obzir opisi šuma i krajolika te vremenske odrednice, to radnju postavlja baš na naše područje. Strizivojna je, inače, čvorište željezničkih pravaca. No, ne događa se zločin na samome kolodvoru nego u šumi prije njega – započinje načelnik Josip Jakobović, koji je, inače, dilomirao hrvatski jezik i književnosti te povijest.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa

Agatha Christie najpoznatiji je autor kriminalističkih romana u svijetu, i najprodavaniji, uz Williama Shakespearea – njezina su djela rasprodana u više od milijardu primjeraka na engleskome jeziku, i isto toliko na 45 drugih svjetskih jezika. Upravo zato, Općina Strizivojna odlučila je popularizirati lokaciju na kojoj se odigrava radnja njezina romana.

– Prava je turistička atrakcija napravljena od sobe 411 u hotelu Pera Palace u Istanbulu, u kojoj je Agatha Christie navodno pisala “Ubojstvo u Orient Expressu”, sačuvali su autentičan izgled sobe. Ono što Strizvojna može ponuditi, još je važnije – uvjerena je Matea Spajić, voditeljica projekta Orient Expressa. Uostalom, slavna je spisateljica uistinu i prolazila prugom kroz Strizivojnu, na jednoj od tada najpoznatijih željezničkih ruta koja je vodila od Pariza do Istanbula.

Iako se samo umorstvo nije zbilo na samome kolodvoru Strizivojna – Vrpolje, turistička se priča veže upravo za njega, jer je ondje i najveća koncentracija ljudi.

– Uredit ćemo čekaonicu na kolodvoru i oslikati zidove u stilu Orient Expressa i Agathe Christie. U lokalu koji je trenutačno neiskorišten, postavili bismo 14 stolova, svaki s imenom jednoga lika, njegovom slikom i životopisom iz romana. U suradnji s umjetničkom akademijom iz Osijeka potrudit ćemo se nabaviti lutke i autentično ih odjenuti te posjesti za stol, a turisti bi se s njima mogli fotografirati. Po TV ekranima i pametnim pločama vrtjeli bi se ulomci iz filma snimljenoga po romanu, ali i zanimljivosti iz života same Agathe Christie. Jedna bi manja prostorija, pak, bila rezervirana za zvučne efekte, što će biti zanimljivo posebice djeci – otkrivaju naši sugovornici.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa

Planirano je i uređenje parka, a koncept je već razrađen s jednom zagrebačkom tvrtkom.

– Likove i radnju romana prikazat ćemo pametnim rješenjima, kako bismo ih približili današnjim generacijama koje i nisu osobito sklone čitanju. Postavit ćemo totem stupove, pa stupove za fotografiranje s Agathom Christie, ponudit ćemo im mobilne aplikacije i igrice. Uzor nam je Park prirode Kopački rit – iznosi Matea.

Možda mlade sumještane, dodaje, tako potaknu i da uzmu knjigu u ruke. Knjižnice, pak, u Strizivojni nema, no romani “kraljice krimića” na dohvat su ruke na policama ugostiteljskog lokala Kolodvor, tik uz prugu. A oni su priču s Orient Expressom već započeli.

Vlak od Pariza do Istanbula

– Čim smo otvorili, prije godinu dana, postavili smo slike Agathe Christie i njezine romane na police. Naši ih gosti uzimaju u ruke, listaju, čitaju, ne skuplja se prašina na njima – pokazuje nam 19-godišnji Lauro Kunce, čija obitelj vodi jedini lokal u Strizivojni gdje se može i jesti, i to fino. Uz jela s roštilja, poznati su po vrhunskim tortiljama, no na jelovniku bi se uskoro mogao naći i engleski doručak. Agatha Christie je, poznato je, rođena i preminula u Velikoj Britaniji.

Četiri su sata postavljena iznad šanka, na jednome se kazaljke ne okreću, a pokazuje vrijeme 23 minute do 1 sat. – Tada se zbilo umorstvo u romanu, a ostala tri sata pokazuju vrijeme u Londonu, Parizu i Istanbulu – pojašnjava nam Lauro.

Na samome početku, vlak je, inače, vozio dva puta tjedno, kretao je iz Pariza svaki dan, a imao je nekoliko linija. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata linije su obustavljene, ali se nakon ratova lokomotiva ponovono zakotrljala. Put do Istanbula trajao je tri dana, ili točnije 67,5 sati. Slavonskim tračnicama provezao se prvi put 1919. godine. Linija Simplon Orient Express spajala je Pariz s Dijonom, Milanom, Venecijom, Trstom, preko Zagreba i Beograda, sve do Sofije i Istanbula.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Strizivojna

To je bila samo jedna linija, dok su druge dvije linije Orient Express i Arlberg Orient Express vodile preko Beča i Bukurešta, odnosno Budimpešte i Atene. Gotovo da i nije bilo većeg grada u Europi u kojem nije bila postaja tog vlaka. Kroz godine je mijenjao imena, micalo ga se i vraćalo na tračnice, a 2009. je “otklepetao” posljednju vožnju.

Ideja je Općine Strizivojna i urediti četiri vagona, kako bi podsjećala na nekad najpoznatiji luksuzni vlak koji je putnicima nudio, primjerice, svilenu posteljinu, kristal i porculan, spavaće vagone i restoran. Da bi sve to ostvarila, Općina će aplicirati i na buduće natječaje Ministarstva kulture, kao i EU fondove.

– Još nemamo procjenu ukupnog troška, jednostavniji su dijelovi projekta od 20 do 30 tisuća kuna, dok je uređenje izložbenog prostora, odnosno lokala te vagona skuplje. Ključni su nam, stoga, potpora ministarstva kulture i turizma te europskih fondova, bez kojih je nama, kao malenoj općini, nemoguća realizacija tako zahtjevnog projekta – poručuje Matea.

Izvorni je općinski proračun, inače, između tri i četiri milijuna kuna. No, zahvaljujući EU fondovima, planirano je izvršenje proračuna za ovu godinu od približno 10 milijuna kuna. Strizivojna je dom za približno 2500 stanovnika, po posljednjem popisu iz 2011. Selo je na dobrome geografskom položaju – od Đakova ih dijeli deset minuta vožnje, pola sata od Slavonskog Broda i Vinkovaca, a 45 minuta od Osijeka. Brojni mještani, stoga, radno su mjesto našli baš u tim gradovima. Drvna industrija zapošljava više od 500 ljudi, a na stotine ih hrane i lokalni OPG-ovi.

Na sjecištu su čak triju županija – Strizivojna je u Osječko-baranjskoj, a da bi se iz jedne njezine ulice prešlo u drugu, taman uz prugu i kolodvor, mora se pregaziti nekoliko koraka kroz Vrpolje, odnosno Brodsko-posavsku županiju. Pogled, pak, puca na Mikanovce i Vukovarsko-srijemsku županiju. Ulica braće Radića, koja vodi baš do zgrade Općine, najduža je ulica u Hrvatskoj, a tu je titulu ponijela nakon što je zagrebačka Ilica pregrađena.

Od davnina žive s prugom

– Ulica braće Radića ima 622 kućna broja i duga je 7,3 kilometra. I zato njome organiziramo utrku Noćni cener, posljednji vikend u kolovozu. Okupilo se ljetos 120 trkača, iz Hrvatske, ali i BiH i Srbije – kaže načelnik Jakobović, dodajući kako u najdužoj ulici ima prostora da postane i još duža.

Život mještana Strizivojne od davnina je navezan na prugu. U blistavim danima tvrtke Đure Đaković radnici su se u krcatim vagonima doslovce gurali na putu do Broda. Kroz mjesto prolazi pruga Beograd – Vinkovci – Zagreb – Rijeka, ali i Budimpešta – Sarajevo.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Ubojstvo iz Orient Expressa

Projekt Orient Expressa, nesumnjivo, udahnut će novi život tom kraju, ali i privući domaće i strane turiste. Kontaktirali su i s Hrvatskim željeznicama, koje su i javno iskazale interes za nesvakidašnji projekt. Pridonijet će to, naime, i njihovoj popularizaciji. Sljedeća im je “stanica”, pak, riješiti autorska prava.

– Poslali smo dopis u Državni zavod za intelektualno vlasništvo, kako bi korištenje imena i romana Agathe Christie bilo u skladu sa zakonom – kaže Matea.

Očekuju da će nadolazeće zime pripremiti pravnu podlogu, odnosno riješiti pitanje autorskih prava i suradnje s HŽ-om, kako bi do proljeća mogli krenuti u realizaciju.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

SA
sargu123
18:13 09.11.2019.

Ubojicama, jer bilo ih je više, neka sudi sutkinja Maja Šupe. To bi tek bila atrakcija!

BA
Barbasmora
18:56 09.11.2019.

Agatha je volila jugu. Od slovenije ( Bohinjsko jezero)… gdje je napisala vise knjiga, pa priko hrvatske do srbije i bosne!

MK
mkinkognito
22:25 09.11.2019.

Načelnik kao profesor koji bi morao poznavati materiju iz književnosti, morao bi znati kako analiza sadržaja knjige na kojoj temelji svoj možebitni new dil u turizmu, pokazuje priličnu nedosljednost u geografiji A.C. Šume koje su argument u to vrijeme nisu bile šume nego možda grmlje. A šume koje su tada postojale više ih nema. Analitičari sa priličnom sigurnošću odredili lokaciju zaustavljanja vlaka zbog zameta, to sigurno nije bilo u šumi jer barem u Slavoniji u šumama nemože biti takav zamet nego mora biti na otvorenom jer snijeg nošen vijetrom zapinje za željeznički nasip, šuma prektično štiti prugu. A.C. je to sigurno znala a njena pjesnička sloboda joj je dozvolila ubacivanje šume. Načelniče već znam tko je pokrenuo vjerodostniju inicijativu za projekt na tu emu. Svejedno ti sretno iako mislim kako priredjivanjem istine ništa ne uspijeva osim možda osvojiti mandat načelnika u općini koju nasljdjuje kao finacijski stabilnu i spremnu za razvoj. Sada možda ostaje samo taj nategnuti projekt ali više nikakav za povlačenje novca iz EU fondova.