Više od 66 posto učenika osmih razreda iz četiri sjeverne hrvatske županije iskazuje želju da u budućnosti pohađa visokoškolsko obrazovanje. U Zagrebačkoj županiji studirati ih želi čak 69,6 posto. No, to još uvijek nije ni blizu željama tadašnjih osmaša u Gradu Zagrebu u kojem je 2014. godine provedeno isto istraživanje pokazalo da ih studirati želi gotovo 83 posto.
Relativna većina učenika – 40% iz četiri sjeverne hrvatske županije iskazuje želju za upisom četverogodišnjih strukovnih programa, a gimnaziju ih želi upisati nešto manje od 25 posto. U Zagrebu je gimnaziju želio upisati gotovo svaki drugi osmaš, odnosno njih 46,9 posto.
Projekt istraživanja “O učenju 2015./16.” u četiri županije, Krapinsko zagorskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj, proveli su znanstvenici Instituta za društvena istraživanja dr. Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.
Projekt je proveden radi istraživanja razvijenosti kompetencija “učiti kako učiti” kod učenika četvrtih i osmih razreda osnovne škole i nastavlja se na projekt “O učenju u 2014.” u kojem su sudjelovale sve osnovne škole Grada Zagreba.
Istraživanje je pokazalo da studirati želi većina učenica, njih čak 76,2 posto, te znatno manje učenika – njih 55,9 posto.
No, želja za studiranjem nije jednaka kod dječaka iz svih županija. Kao studenta u budućnosti sebe vidi samo nešto više od 47 posto učenika u Međimurskoj županiji, dok u Zagrebačkoj županiji studirati želi 62,4 posto osmaša.
Razlika između djevojčica i dječaka najveća je u Međimurskoj županiji i iznosi gotovo 30 posto.
U toj županiji studirati želi 74,7 posto djevojčica i 47,6 dječaka. Istraživanje je također pokazalo da i obrazovanje roditelja utječe na odabir njihove djece. Zanimljivo je također da nešto više od 65 posto učenika iz četiri županije smatra da njihovi roditelji očekuju da će u budućnosti studirati.
>> Učenici škole u Hrvatskoj novo polugodište započeli - uniformama
Ništa čludno.Ionako se u Hrvatskoj teško pronalazi posao fakultetski obrazovanih.Večina školaraca već i sad prije završenog obrazovanja razmišlja o odlasku i zapošljavanju vani.Kao fakultetski obrazovani mogu nači posao samo kao infoermatičari,inžinjei elektrotehnike,lječnici odnosno u struci.Na zapadu se najlakše zapošljavaju u proizvodnji pa zato i naša djeca tako razmišljaju jer kod nas nemaju perspektivu ili rade za minimalac.