'Učenike bi trebalo voditi u logore Jasenovac i Auschwitz'

O Drugom svjetskom ratu u hrvatskim udžbenicima nije napisana puna istina, a ovdje su ljudi koji to mogu promijeniti – rekao je predsjednik Ivo Josipović u nedjelju, na obilježavanju obljetnice proboja zatočenika ustaškog logora u Jasenovcu, u društvu premijera Zorana Milanovića i predsjednika Sabora Borisa Šprema. I time potaknuo novi krug rasprava o tome kako se u nas uči povijest. Međutim, kad se pogledaju udžbenici povijesti, čini se da se danas i o NDH i o Jasenovcu uči ipak istinito.

Često je do sada, primjerice, bio napadan udžbenik u izdanju Alfe za 8. razred osnovne škole u kojem je o II. svjetskom ratu pisao povjesničar Mario Jareb, pa se ističe kako su Jasenovcu posvećene dvije stranice, a Bleiburgu četiri. Međutim, riječ je samo o tome da je slom NDH i bleigurška tragedija, kako se lekcija zove, ilustriran s nešto više fotografija, a tekstovi su podjednaki. Povjesničarka Snježana Koren, autorica drugog udžbenika povijesti za 8. razred, kaže kako plan i program za nastavu povijesti strogo određuje koji će sadržaj biti obrađen, pa je određeno čak, ističe, i kako se pojedini događaj mora tumačiti.

– Možda bi ipak tumačenje trebalo ostaviti povjesničarima. Ne govorim tu o onima koji evidentno idu u polje zloupotrebe povijesti, onima koji, primjerice, poslijeratnim partizanskim zločinima žele opravdati NDH i njezine zločine – kaže autorica. Dodaje kako bi djecu trebalo u nastavi povijesti u prvom redu naučiti razmišljati.

Nije sve crno-bijelo

– Ne možete im povijest predstavljati crno-bijelo, a onda očekivati da sa 18 godina misle svojom glavom – kaže i navodi kako su današnji udžbenici znatno bolji nego što su bili 90-ih, a naročito u odnosu na one prije toga.

– Devedesetih godina bilo je slično kao i prije toga, samo se dotad glorificiralo partizanski pokret, o Bleiburgu nije bilo ni riječi, a nakon 1990. sve simpatije trebale su biti na žrtvama partizanskih zločina – objašnjava Koren. Ali, danas su tekstovi više manje u redu, a sklonosti autora i izdavača jednoj ili drugoj strani u II. svjetskom ratu vide se samo iz nekih detalja.

– Dok Alfin udžbenik ima više prostora za Bleiburg, udžbenik Školske knjige više prostora daje Jasenovcu. U Alfinu udžbeniku kao primjer žrtve Jasenovca istaknut je Hrvat, naglasak je i na Hrvatima koje su Židovi proglasili pravednicima, jer su spašavali Židove od ustaškog progona – kaže povjesničarka. Mario Jareb kaže kako predsjednik Josipović govori neutemeljeno, te da je Jasenovcu u udžbeniku posvećena prilična pozornost, a Snježana Koren komentira da je predsjednikova izjava vrlo općenita i kako bi bilo dobro da precizira na što je točno mislio.

Promjena bi moglo biti

Zamolili smo predsjednika za objašnjenje. – U udžbenicima se ne uči dovoljno, ne uči se na pravi način. O tome valja učiti više, preciznije i jasnije, tako da učenicima bude jasno tko je tko – kaže Josipović. Hoće li promjena u nastavi ipak biti? Možda, jer ministar obrazovanja Željko Jovanović zalaže se za zornu nastavu. – Posjet Jasenovcu, a posebno Auschwitzu, najbolji je način da se ukaže na istinu o II. svjetskom ratu. Kvalitetan dokumentarni film s autentičnim snimkama sigurno bi bio velik doprinos učenju povijesne istine – navodi ministar!