Najveći broj dosjea o događajima, skupinama i pojedincima, koje su
tajne i obavještajno-sigurnosne službe prikupljale na teritoriju BiH u
zadnjih 60 godina, nisu u posjedu legalnih institucija države.
Obimna dokumentacija
Manji je dio obimne dokumentacije, koja uključuje i najtajnije podatke
o nekim događajima i ličnostima, uništen. No, najveći broj
obavještajno-sigurnosnih dokumenata iz vremena bivše Jugoslavije
pohranjen je u vojnim i obavještajnim arhivima u Beogradu, dok su
dosjei bivših nacionalnih i entitetskih obavještajnih službi u BiH
uglavnom “izgubljeni”.
Po dostupnim informacijama, Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA)
raspolaže sa svega 60.000 dosjea koje je naslijedila od bivše Službe
državne bezbjednosti (SDB), FOSS-a i OBS-a. Kako doznajemo, riječ je
uglavnom o dokumentima koji se odnose na osobe koje više nisu među
živima ili su se potpuno pasivizirale.
Da su u pitanju “neatraktivni” dosjei potvrđuje informacija da je vrlo
mali broj osoba na koje se oni odnose iskoristio zakonsku mogućnost i
ostvario uvid u svoj dosje. Večernjakov izvor blizak obavještajnom
sektoru kaže da je ogromna količina obavještajnih dosjea, a posebno
onih kojima su raspolagale nacionalne i entitetske obavještajne službe,
završio u privatnim arhivima, te da se podaci iz njih i danas koriste u
političkim i drugim obračunima.
Da je ta tvrdnja i te kako utemeljena slaže se i zastupnik u državnom
Parlamentu i član parlamentarnog povjerenstva za nadzor nad radom OSA-e
Slavko Jovičić Slavuj, koji ističe kako je sasvim sigurno da sudbina
mnogih personalnih dosjea nikada neće biti rasvijetljena, odnosno da
neće biti dokazano tko ih je i kako prisvojio.
– Sigurno je da je ogroman broj dokumenata uništen tijekom rata na sve
tri strane. Bilo je i privatnih osoba, onih koji su radili u SDB-u, a
koji su neovlašteno iznijeli mnoge dosjee i sada im služe kao osobna
arhiva i sredstvo za ucjene pojedinih ljudi.
Događalo se to i poslije rata, kada su mnogi dokumenti “sklonjena” radi
zaštite svoga identiteta i zloporaba. Toga je bilo i vjerojatno da
OSA-i, iako je to zakon propisao, nije predana sva dokumentacija
dotadašnjih entitetskih, odnosno nacionalnih obavještajnih agencija –
kaže Jovičić.
Sredstvo za ucjene
Različiti su razlozi zbog kojih sva obavještajna dokumentacija,
uključujući i personalne dosjee, nije predana OSA-i. Neki dokumenti su
sakriveni ili uništeni kako se ne bi kompromitirali oni koji su ih
obrađivali, ali je očito kako je mnogo više dokumenata koji su
sklonjeni kako bi se prikrile određene aktivnosti ili iskoristio njihov
sadržaj za kompromitaciju ili ucjene određenih ljudi.
Kakva je sada uloga OSA-e
Jovičić, koji je i sam radio u obavještajno-sigurnosnom sektoru, kaže da je današnja OSA koncipirana drukčije u odnosu na ranije službe. Tako je smanjena mogućnost zloporaba kakve su se događale ranije. OSA se bavi prikupljanjem i obradom obavještajnih podataka i nema policijske ovlasti. Ne provodi istražne radnje, ne uhićuje ljude. Prikupljene informacije obrađuju se i ustupaju ovlaštenim policijskim agencijama koje mogu postupati po njima.