Uđe li brak muškarca i žene u Ustav, bit će to diskriminacija

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić šest mjeseci od iniciranja ustavnog definiranja braka zaključile su da je referendumsko pitanje protuustavno jer dovodi u nepovoljan položaj izvanbračne i istospolne zajednice. Stoga smo ih pitali za koja bi konkretna prava bile zakinute te zajednice, bi li diskriminacija postojala da se i njih istodobno definira u Ustavu te zašto nisu tražile ocjenu ustavnosti identične definicije braka u Obiteljskom zakonu.

Hijerarhija propisa

Vidović je zaokupljena skupom pravobranitelja jugoistočne Europe, ali Ljubičić je opširno odgovorila pa iznosimo sažetak. Upozorila je na značaj hijerarhije i usklađenosti propisa. Ustav je najviši propis. Slijede organski zakoni (pa i Zakon o ravnopravnosti spolova) koji su i izvori ustavnog prava, kao i tzv. ustavni zakoni, ističe pravobraniteljica. Slijede “obični” zakoni... Kad bi se u Ustav ugradila odredba da je brak zajednica žene i muškarca, time bi taj institut rimskog prava, koji predstavlja specifičan ugovor, postao ustavna kategorija, za dvije stepenice po pravnoj važnosti viši u odnosu na ostale zajednice kojima bi država poručila da su manje vrijedne. To uvođenje građanki i građana prvog i drugog reda je diskriminacija, tvrdi Ljubičić.

Premda onda imamo i roditelje prvog i drugog reda, jer država u Ustavu štiti materinstvo i majku, ali ne i očinstvo.

Manje vrijedni

Kad bi istodobno u Ustavu definirali izvanbračnu i istospolnu zajednicu, pravobraniteljica kaže da diskriminacije ne bi bilo. Ali pita se zar onda ne zaslužuju ulazak u Ustav i jednoroditeljske zajednice ili obitelji u kojima bake i djedovi skrbe o unučadi. Diskriminacija ne mora uvijek imati konkretne posljedice, gubitak ili onemogućavanje stjecanja prava ili koristi, nego u tome što određene grupacije mogu biti stavljene u položaj koji im govori da su manje vrijedne, obrazlaže.

>> 'Ovdje je riječ o prljavom političkom pokretu!'

Ustav propisuje da je obitelj pod osobitom zaštitom države, te da se brak, pravni odnosi u braku, obitelji i izvanbračnoj zajednici uređuju posebnim zakonom iz čega proizlazi da ih ustavotvorac smatra jednako bitnim institutima. Zbog toga odredba OZ-a koja definira brak kao životnu zajednicu žene i muškarca te određuje da je brak ništavan ne sklope li ga žena i muškarac ne samo da nije protuustavna nego je izravan nastavak volje ustavotvorca iskazane u članku 61. Ustava. Isti je zakon bilo nužno donijeti pa takva definicija nije protuustavna, kaže V. Ljubičić.