'Master planom se štedi na pacijentima'

Od reforme bi moglo ostati samo manje bolničkih postelja, ukidanje nekih odjela u manjim bolnicama, kaos u radu pripojenih bolnica. Dnevne bi bolnice mogle ostati samo virtualne i u glavama malog broja ljudi. Sve ide izravno na štetu pacijenata, posebno onih na perifernim područjima sa slabijom naseljenošću.

Primjer hotela Rebro

Zaključak je to detaljne analize Nacionalnog plana bolničkog sustava do 2016. koju su napravili u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL), gdje smatraju da master plan, na koji se toliko čekalo, daje dobru analizu stanja bolničkog sustava, ali je samo konglomerat načelnih ideja bez jasnih provedbenih planova i s nerealnim optimističnim prognozama bez utemeljenja i izračuna.

Jednim od najvećih nedostataka nacionalnog plana smatraju nepostojanje objašnjenja načina provedbe promjena koje se planiraju provesti, ističe dr. Trpimir Goluža, predsjednik HUBOL-a.

– Nerealno je očekivati da će uprave svake pojedine bolnice same moći uspješno obaviti taj krucijalni dio reforme, a da se pritom ostvari objektivnost – upozorava dr. Goluža.

Među ključnim polazištima za master plan navodi se činjenica da bolnice posluju s gubicima i generiraju dugove prema dobavljačima te da je postojeći sustav financiranja neodrživ. Pritom nije objašnjeno financijsko poslovanje bolnica, gdje gubici nisu realni s obzirom na to da je smanjenjem bolničkih limita i vrijednosti DTS-a (dijagnostičko-terapijskih skupina) vrijednost zdravstvene usluge obezvrijeđena. Primjerice, operacija krajnika (tonzilektomija) stoji u našim bolnicama 1900 kuna, dok je u Sloveniji to 1100 eura, a u Njemačkoj 2200 eura.

Financijski aspekt master plana nerealan je, uvjereni su bolnički doktori. Smanjenje troškova od oko 400 milijuna kuna kraćim boravcima u bolnici, manjom radnom satnicom zdravstvenih radnika te manjim troškom materijala i dijagnostike u koliziji je s proklamiranim stavom da se reformom neće dovesti u pitanje kvaliteta, učinkovitost i dostupnost bolničkih zdravstvenih usluga.

– Uz planiranje ušteda na ovaj način nemoguće je očekivati da se prava osiguranika u praksi neće smanjiti – uvjeren je dr. Goluža, tim više jer je i planom utvrđena nužnost znatnog povišenja cijene zdravstvenih usluga. Koliko god privlačenje novca iz fondova EU zvučalo primamljivo, optimizam ne ulijevaju loša iskustva državnih institucija u tim pokušajima. Vodstva bolnica nemaju znanja za prijavu, a u konačnici sustav koji generira goleme gubitke ne ispunjava stroge uvjete za dobivanje novca iz fondova. Pokretanje dnevnih bolnica inicijativa je vrijedna pažnje, slažu se u HUBOL-u, no za njih su nužni i posebni, adekvatno tehnički opremljeni prostori sa stručno ekipiranim timovima. Potrebni su i neki tehnički preduvjeti koji se ne tiču same bolnice. – To je organizacija izvanbolničkih pansiona kao što je hotel Rebro, gdje bolesnici operirani u dnevnoj kirurgiji mogu u blizini boraviti i prespavati pa se u slučaju komplikacija brzo javiti u bolnicu – navodi Goluža.

Nejasni kriteriji

U slučaju organiziranja dnevnih bolnica potrebno je i unaprijediti i proširiti patronažnu službu jer je se može očekivati veći broj i zahtjevnije potrebe “kućnih pacijenata“ nakon jednodnevne kirurgije. Nedovoljno je objašnjena i klasifikacija bolničkih postelja. Predviđeno je smanjenje broja akutnih kreveta, što će se samo djelomično nadoknaditi posteljama i stolcima dnevne bolnice te posteljama za produljeno i dugotrajno liječenje pa će u konačnici biti oko 2000 kreveta u bolničkom sustavu manje nego danas. No kriteriji trajanja liječenja i skrb po pojedinoj skupini postelja nisu poznati.

>> Šef HDZ-ova Odbora za zdravstvo: Bez bolnica Slavonija, Lika, Banovina, Zagora