Udruga Franak: EK dogodine donosi direktivu o konverziji švicaraca?

- HUB je nesumnjivo strukovno udruženje poduzetnika koje u pregovorima oko problema kredita u švicarskim francima nastupa u ime banaka. Postoje snažne indicije da su banke u pregovorima nastupile usklađeno djelujući, protivno pravilima tržišnog natjecanja, i da je HUB sudjelovao u takvom djelovanju, donoseći preporuke, javne objave... Banke zajednički nastupaju nudeći neku cijenu, nastupaju kao jedan entitet, a trebali bi biti konkurenti na tržištu - ustvrdio je na prvom danu dvodnevne konferencije Udruge Franak Dominik Vuletić, stručnjak za trgovačko pravo s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Vuletić napominje da bi o tome trebala odlučiti mjerodavna tijela, ne samo HNB, nego i AZTN i Europska komisija, koji su od 1. srpnja 2013. godine također regulatori tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru. Smatra da, prema institutu zabranjenih sporazuma, usklađeno djelovanje poduzetnika krši tržišno natjecanje za što su propisane maksimalne kazne od deset posto godišnjih prihoda prekršitelja. Davor Banović koji 30 godina radi kao sudski vještak i samostalni revizor istaknuo je da izmjenom valutne klauzule dolazi do oštećenja dužnika, a njezina je primjena zabranjena u slučaju da je u suprotnosti s propisom radi kojeg se koristi.

- Postoji apsolutna nejednakost činidbi davatelja i korisnika kredita. Moram se osvrnuti na presudu Vrhovnog suda koja me razočarala, temeljem te presude nemoguće je utvrditi stvarni iznos štete. Probao sam i izračunati. Svođenjem cijele priče na Zakona o obveznim odnosima dovodi se u pitanje i petogodišnji zastarni rok. Svi korisnici čiji je rok otplate bio dulji od toga su oštećeni, što znači da se ne može dobiti puno obeštećenje za korisnike kojima se priznalo da su preplatili kamatu – kaže Banović te izrazio žaljenje što nitko ne spominje širi društveni problem koji generiraju krediti u CHF-u, jer se preplaćeni novac nije mogao trošiti.

O tome je govorio i profesor Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović, istaknuvši da je preplaćeno ukupno oko 13 mlrd. kuna čime je smanjen raspoloživi dohodak dužnika i taj je novac otišao iz optjecaja.

- Događa se erozija srednjeg sloja, kupovna moć slabi i nema dovoljno potrošnje, što je dodatno zadržalo Hrvatsku na dnu recesije. U bankama se prosječno na računima HNB-a nalazi šest milijardi kuna, to je neaktivan novac koji leži na računu ili je preusmjeren na kreditiranje države, a mi se gušimo u recesiji – zaključuje Lovrinović.

Neslužbene informacije da bi Europska komisija dogodine mogla izdati direktivu o konverziji svih kredita u švicarcima u eure predstavnik Udruge Franka Ivan Kontrec nazvao je potencijalnom socijalnom bombom.

- Udruge za zaštitu potrošača ne uključuju u razgovore o tome kako će se to provesti, sve se odvija mimo nas, pogoduje se bankama koje žele maksimalizirati svoju dobit, a one su velikim dijelom uzročnici ovog problema. Pozivam državu da se aktivnije uključi u rješavanje problema – kaže Kontrec.

Komentirajući novi suicid dužnika u švicarskim francima dodao je da banke sve svrstavaju u socijalni problem, dok društveni problem postaje sve veći. Stručni suradnik Franka Niko Delić, direktor investicijskog društva Credos, predložio je državi uvođenje programa univerzalnog zapošljavanja kroz male građevinske radove, čišćenje kanala, čuvanje uroda, kulturne manifestacije... kroz koji bi svakom zaposlenom dala plaću od 4000 kuna neto, što bi državu godišnje ukupno stajalo manje od kamata koje plaćaju bankama.

- Argentina je nakon vraćanja svog monetarnog suvereniteta uvela takav program i zaposlilo se dva milijuna ljudi, od čega je u roku od dvije godine 750.000 prešlo u privatni sektor. U kratkom roku može se promijeniti slika cijele Hrvatske, a građani koji sad ne mogu plaćati rate kredita, imali bi posao i mogli – uvjeren je Delić.

>> Udruga Franak: Ovo neće riješiti probleme dužnika, nema političke volje za to

>> Vlada će donijeti zakon o stambenom kreditiranju koji bi riješio i švicarce