Odluka suda EU

Udruga Franak: Najnovija presuda otvara širom vrata za ništetnost svih ugovora u 'švicarcima'

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Udruga Franak: Najnovija presuda otvara širom vrata za ništetnost svih ugovora u 'švicarcima'
22.12.2016.
u 10:31
Vrhovni sud mora ispitati nepoštenost valutne klauzule CHF i nepoštenost promjenjive kamatne stope za Sberbank
Pogledaj originalni članak

Iz Udruge Franak priopćili su da je Court of Justice of European Union (CJEU) odnosno Sud EU, 21. prosinca donio sudsku presudu koja je odgovor na prethodna pitanja za tri sudska postupka koji se vode u Španjolskoj na temelju kolektivne presude kojom je presuđeno da su nepošteno ugovorene kamatne stope u hipotekarnim kreditima, slično kao u presudi u slučaju Franak. Iz odgovora na prethodna pitanja iz Franka zaključuju kako najnovija odluka Suda EU otvara širom vrata za ništetnost svih ugovora s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom.

Iz Udruge Franak  ističu da su pravna shvaćanja Suda EU obvezujuća za hrvatske sudove. – Ta presuda Suda EU potvrđuje ispravnost odluke Ustavnoga suda koji je usvojio ustavnu tužbu Udruge Franak (formalno udruge Potrošač) te ukinuo presudu Vrhovnoga suda RH u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu CHF za svih osam tuženih banaka te u dijelu koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu za Sberbank – stoji u priopćenju Franka. 

Vrhovni sud stoga mora, kažu iz Franka, ponovno odlučivati o reviziji u „slučaju Franak“ i to u dijelu koji je bio negativno presuđen u odnosu na CHF dužnike.  To znači da će Vrhovni sud sada morati konačno utvrđivati nepoštenost valutne klauzule CHF za svih osam banaka i morat će utvrđivati nepoštenost ugovorene promjenjive kamatne stope za Sberbank, a na tu obvezu upućuje sada i Sud EU.

– Obje presude potvrđuju da je Udruga Franak utemeljeno ukazivala kako je odbijanje Vrhovnog suda da utvrđuje nepoštenost valutne klauzule u švicarskom franku te obrazloženje da bi se radilo o razumljivoj odredbi, bilo proizvoljno i protivno pravu Europske unije. Vrhovni sud morat će sada uvažiti ustaljenu sudsku praksu Suda EU, primjerice izraženu u presudi Kasler/OTP, koja jasno stoji na stajalištu kako svaka odredba u potrošačkom ugovoru, pa tako i odredba o valutnoj klauzuli, mora biti predmet ocjene nepoštenosti te mora biti takva da, osim gramatičke jasnoće, sadrži i jasno izložene sve ekonomske i pravne posljedice koje po dužnika može u budućnosti imati ugovaranje takve klauzule. Sve to mora se uvažiti pogotovo zato što, kako to navodi i Ustavni sud, banke nisu upozorile dužnike na izniman rizik koji proizlazi iz činjenice da je istovremeno ugovorena promjenjiva kamatna stopa (koja je u svemu tome još i sudski utvrđeno nepošteno ugovorena) i valutna klauzula – stoji u priopćenju Udruge. 

Vrhovni sud RH morao bi također prije odluke uputiti i prethodno pitanje Sudu EU o konkretnome slučaju, a dosadašnji odgovori tog suda po sličnoj tematici bili su u pravilu u korist potrošača. Sud EU je utvrdio već čitav niz kršenja prava potrošača, pa očekujemo da bi odgovor na pitanje Vrhovnoga suda RH svakako bio potvrda presude Ustavnog suda te konačna potvrda prvostupanjske presude suca Radovana Dobronića. Ako bi Vrhovni sud promijenio svoju prethodnu odluku i potvrdio prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Zagrebu to bi značilo konačno i pravedno rješenje problema u „slučaju Franak“.

Iz Udruge Franak kažu da će Vrhovni sud RH ovaj put uložiti dodatne napore da dubinski analizira kompletan spis u slučaju Franak i konačno donese pravičnu i na pravu utemeljenu odluku, pri čemu će svakako mora uzeti u obzir dosadašnju sudsku praksu i najnoviju presudu Suda EU.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

DH
dalibor.hren
11:45 22.12.2016.

Što će se dogoditi?

FA
fakin2012
12:18 22.12.2016.

još malo pa će političari (vlade) naložiti bankama da daju kredite siromašnima koji ih neće vraćati, sve na uštrb štediša

Avatar Radoboj
Radoboj
14:31 22.12.2016.

Banke ne samo da nisu upozorile dužnike na rizik, nego su propustile spriječiti neravnopravnost sudionika ugovornoga odnosa. Zajmoprimac je nakon rasta švicarskoga franka završio u iznimno nepovoljnomu položaju, dok se banka na vrijeme osigurala. Budući da Zakon o obveznim odnosima zabranjuje takvu situaciju, banke su trebale otkloniti neravnopravnost. No one su ju pojačale povišenjem kamatnih stopa u situaciji kada je Libor padao!