Predstavnici Udruge Franak uručili su jutros peticiju s tri zahtjeva predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki, a nakon toga su je uručili i Vladi te HNB-u. Prvi zahtjev je zahtjev za reobračunom ostatka glavnice kredita u švicarskim francima po tečaju koji je bio na početku, drugi zahtjev je bolja regulativa promjenjive kamatne stope i treći zahtjev je hitno donošenje zakona o osobnom bankrotu
– U ovoj peticiji su zapravo naša tri zahtjeva koja smo bili uložili prošle jeseni. Prvi zahtjev je maksimalistički, možda naš najveći zahtjev i jedini od predložena tri koji se odnosi isključivo na kredite u švicarskim francima, dok se druga dva zahtjeva odnose na sve vrste kredita i na dužnike u eurima i kunama – objasnila je Petra Rodik, članica upravnog odbora Udruge Franak. Objasnila je kako je drugi zahtjev vezan uz zakonsku regulativu koja je upravo u saborskoj proceduri, a tu prije svega misli na Zakon o kreditnim institucijama.
Za treći zahtjev o hitnom donošenju Zakona o osobnom bankrotu, mislim da čak postoji konsenzus da se doista i mora što prije donijeti, no iz nekog razloga to se oteže, a bilo bi jako važno da se donese zbog teške situacije i ovrha. Imamo 15 tisuća potpisa, što je dosta s obzirom na to da je peticija bila online i da se vrlo malo potpisa prikupljalo pisanim putem. Nismo imali štandove, ništa u tom stilu, pa mislim da je to pristojan broj potpisa – nastavlja Rodik.
Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak, dodao je kako se dio zahtjeva iz peticije već može riješiti na tekućoj sjednici Sabora jer su predložili amandman na izmjene Zakona o kreditnim institucijama.
– Ako Hrvatski sabor taj amandman prihvati, bit će zakonski regulirana druga mjera. Očekujemo od ministra financija Slavka Linića i saborskih zastupnika da naš amandman prihvate i time riješe dio zahtjeva iz peticije – tvrdi Aleksić te dodaje da je ostale pojedinosti potrebno provesti zakonom o potrošačkom kreditiranju.
– Time bi se kamatna stopa regulirala u postojećim kreditima tako da bi se dovela u vezu s početnom kamatnom stopom, znači da bi se na temelju početne kamatne stope i parametara koji su vrijedili u vrijeme kad su krediti podizani odredila fiksna marža. To je jedini način da se ta stvar pošteno riješi, a ono što neke banke sada pokušavaju nije zakonito, nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima – primijetio je Aleksić.
Petra Rodik naglasila je i kako se trenutačno priprema zakonska regulativa za buduće korisnike kredita, pa Udruga Franak inzistira da se jednaki uvjeti primjene i na već postojeće korisnike, pogotovo korisnike dugoročnih i stambenih kredita.
– Ako tome ne bude tako, doći će do diskriminacije onih koji su podizali kredite nastojeći rješavati stambeno pitanje u doba u kojem, nažalost, nije bilo dobre i adekvatne zakonske regulative – zaključila je Rodik. Predstavnike Udruge Franak primio je predsjednik Sabora Leko, u Vladi su peticiju predali na porti, dok im je najavljeno da će ih u HNB-u primiti zamjenik guvernera Relja Martić.
>>'Rate kredita plaćam,
ali zato sve manje jedem!'
>>Banke gube 7 milijardi kuna – prođe li zahtjev udruge Franak