Jučer je u Novinarskome domu u Zagrebu održan Okrugli stol u organizaciji Udruge Franak, na kojem je doc. dr. sc. Mihovil Anđelinović govorio o strukturi kamate u kreditima, Goran Aleksić je govorio o metodologiji za određivanje parametara promjenjive kamate, a odvjetnica Nicole Kwiatkowski izlagala je o potrebi rješavanja problema obeštećenja dužnika koji su oštećeni nezakonitim povećanjima kamatnih stopa, na temelju pravomoćne sudske presude u „slučaju Franak“.
Na Okrugli stol bili su pozvani pojedini zastupnici u Hrvatskome saboru, predstavnici pojedinih stranaka koje imaju zastupnike u Hrvatskome saboru, predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa, predsjednik Vlade RH, predstavnici HUB-a i HNB-a te još neki bitni subjekti u društveno-političkom životu u Republici Hrvatskoj.
Pozivu su se odazvali zastupnici Ivan Lovrinović i Ines Strenja-Linić uime MOST-a, načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava Igor Vidra uime Ministarstva pravosuđa, Dario Hrebak uime Kluba zastupnika HSLS-BUZ-Rusak te savjetnica Suzana Turčić uime Ureda pučkog pravobranitelja. Svi oni podržali su napore Udruge Franak da se razriješe do kraja sve nepravilnosti i nezakonitosti u radu banaka.
Nažalost, nitko se nije odazvao iz Ministarstva financija, iako se teme koje su izložene i raspravljene na Okruglome stolu tiču prije svega toga ministarstva, a žalosna je činjenica da predmetne teme ne zanimaju niti HNB niti Hrvatsku udrugu banaka, čiji predstavnici također nisu bili nazočni. Ministarstvo financija se oglušilo i na posljednji pisani prijedlog Udruge Franak za sastanak, koji je upućen ministru financija još 26. veljače. Zbog toga smo prisiljeni uporabiti ustavne mogućnosti da se potrebni zakoni predlože putem saborskih zastupnika, a ne putem ministarstva nadležnog za odnosne zakone.
Udruga Franak će u sljedećem relativno kratkom razdoblju pripremiti potrebne zakone kojima bi se konačno uklonile nezakonitosti u području određivanja fiksnih kamatnih marži i te bi se omogućilo vraćanje preplaćenih kamata na temelju pravomoćne presude svim dužnicima koji nisu izvršili konverziju CHF kredita, ali i euro i kunskim dužnicima kojima su banke također nezakonito povećavale kamatne stope. Potrebne zakone predložit će netko od saborskih zastupnika koji su shvatili problem i koji podržavaju napore Udruge Franak da u Republici Hrvatskoj u potpunosti vrijede načela vladavine prava i pravde. Udruga Franak očekuje podršku saborske većine za donošenje potrebnih zakona.
U povodu najava pojedinih banaka ili njihovih stranih vlasnika da će pokrenuti arbitražu na ICSID-u u Washingtonu (koji je dio Svjetske banke) radi zahtijevanja odštete od Republike Hrvatske zbog provedene konverzije CHF kredita, Udruga Franak traži od Vlade RH da bez odgode pristupi izradi potrebnog zakona za naplatu poreza na aktivu bankama u Republici Hrvatskoj u iznosu od minimalno 1%. Tom mjerom unaprijed bi se otklonile bilo kakve mogućnosti da Republika Hrvatska bude oštećena zbog nerazumnih bankarskih poteza protiv države u kojoj su banke u posljednjih desetak godina zaradile cca 32 milijarde kuna neto profita.
Porez na aktivu banaka nije nikakav izuzetak i on je već poznat iz primjera više država članica EU. Takav porez potreban je i radi smanjenja deficita u proračunu Republike Hrvatske. Prema analizi OECD-a, porez na aktivu banaka propisivan je dosad u 12 europskih država, i to u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Islandu, Nizozemskoj, Grčkoj, Portugalu, Slovačkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji. Također, zanimljivo je primijetiti da su u javnim prijetnjama najglasnije dvije banke. To su Raiffesenbank, banka koja ignorira zakone Republike Hrvatske i koja je počinila toliko povreda Zakona o konverziji da je kompletnu konverziju kredita provodila dva puta te Unicredit banka, banka čiji su gosti pred mjesec dana na konferenciji u Kitzbuhelu bili premijer Orešković i uime HNB-a guverner Vujčić.