Nakon što je u studenome prošle godine uginula Iman, posljednja jedinka sumatranskog nosoroga u Maleziji, ova je ugrožena vrsta bila još jedan korak bliže izumiranju. Naime, sumatranski nosorozi, najmanja vrsta nosoroga, jedna su od najugroženijih životinjskih vrsta, a prema procjeni u svijetu ih je ostalo manje od 80 primjeraka. Nekoć su živjeli u kišnim šumama i močvarama diljem Indije, Mjanmara, Tajlanda, Malezije, Indonezije i Kine, a danas žive samo na otocima Sumatri (Indonezija) i Borneu (koji dijele Malezija, Indonezija i Brunej). Nadomak njihova istrebljenja doveo je krivolov jer im se rog cijenio u kineskoj tradicionalnoj medicini te ljudsko uništavanje njihovog staništa.
Dvije metode reprodukcije
Iman, koja je bila stara oko 25 godina u trenutku smrti, od 2014. živjela je u Bori, utočištu za nosoroge u malezijskom dijelu otoka Bornea, gdje je i uhvaćena. Posljednji mužjak u Maleziji, Tan, uginuo je šest mjeseci ranije čime je propao plan malezijske vlade da zadnje primjerke sumatranskog nosoroga na svom teritoriju pokušaju prirodno razmnožiti. No sada nadu polažu u tehniku sličnu kloniranju. Naime, malezijski znanstvenici nadaju se da će moći upotrijebiti tkiva i stanice Iman i drugih uginulih nosoroga kako bi obnovili njihovu populaciju. Projekt koji provodi tim Međunarodnog islamskog sveučilišta u Maleziji (IIUM) fokusiran je na tehnologiju matičnih stanica i oplodnju in vitro. Proces je sličan tehnologiji kloniranja, jer je cilj da surogat-ženka dobije mladunčad s pomoću matičnih stanica drugih nosoroga, rekao je dr. Muhammad Lokman, jedan od voditelja projekta.
– Prije nego što su tri naša posljednja preživjela nosoroga uginula, izdvojili smo njihove stanice koje su još uvijek žive, zbog čega sam uvjeren da ćemo uspjeti u naumu. Ako nemamo žive stanice nego samo mrtvo tkivo, ne možemo ništa s tim učiniti. To možemo samo staviti u muzej. No imamo žive stanice koje možemo koristiti - rekao je dr. Lokman za CNN pojasnivši detalje njihova plana da “ožive” populaciju sumatranskih nosoroga u Maleziji. U suradnji s Borneo Rhino Allianceom (Bora), istraživači su ranije prikupili stanice i tkiva posljednjih triju sumatranskih nosoroga, uključujući Iman, u Borinu utočištu – prije nego što su svi uginuli.
Stanice su uzete iz srca, pluća, mozga i bubrega nosoroga. Ključno je da je tim prikupio matične stanice iz kojih se mogu generirati stanice sa specijaliziranim funkcijama. Malezijski znanstvenici sada će isprobati obje mogućnosti koje imaju s tim matičnim stanicama. Prva je razviti ove matične stanice u jajašca i spermu, kako bi se stvorio zametak koji će biti implantiran u surogat-majku. Surogat će vjerojatno biti drugi nosorog, ili sumatranski nosorog iz druge zemlje ili jedinka neke druge vrste. Druga metoda je uzeti jaje surogat-životinje, ukloniti jezgru i spojiti ga sa somatskom stanicom sumatranskog nosoroga. Ova se tehnika 1996. koristila za kloniranje ovce Dolly.
Uspjeli s bijelim nosorogom
Dr. Lokman ističe da je njegov tim još uvijek u pripremnoj fazi. Trebaju analizirati stanice kako bi stvorili genomsku bazu podataka, a trebaju naći i odgovarajuću surogat-ženku. Pred njima je puno prepreka, no slični projekti daju im nadu. Naime, kenijska vlada na isti način pokušava spasiti populaciju sjevernih bijelih nosoroga. Jedina dva preostala sjeverna bijela nosoroga na svijetu su ženke Fatu i Najin, nakon što je prošle godine uginuo posljednji mužjak te podvrste. Lani su znanstvenici uspješno in vitro oplodili embrije prikupljene od dviju preostalih ženki spermom mrtvih mužjaka, što je označeno kao veliki korak ka spašavanju ove podvrste nosoroga. Na svijetu je danas ostalo samo pet vrsta nosoroga, a sve su ugrožene.