U siječnju ove godine Hrvatska je imala 345.960 zaposlenih čiji su ugovori zaključeni na određeno vrijeme, po čemu smo europski rekorder. Takav rad problematizirala je i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović na ovotjednoj Večernjakovoj konferenciji.
– Ljudi u takvoj situaciji ne mogu planirati budućnost – kazala je predsjednica. Hrvatska je jedina članica EU gdje se u zadnjih deset godina rad na određeno udvostručio, s 12% u 2008. na 25 posto u siječnju ove godine. Uz nas, kolovođe rada na određeno turističke su zemlje Španjolska i Portugal te Poljska. Prije predsjednice nesigurnost na domaćem tržištu rada zapela je za oko i Međunarodnom monetarnom fondu koji procjenjuje da će manja sigurnost zaposlenih na određeno potaknuti daljnje iseljavanje mladih i ugroziti srednjoročne izglede za rast. MMF je savjetovao hrvatskoj Vladi da razmisli o novom rješenju po kojemu bi svima koji zadovolje probni rok poslodavci morali osigurati ugovore na neodređeno.
– Zbog izrazito velikog utjecaja turizma, a time i sezonskog rada te prakse zamjena za roditeljske dopuste, velik dio rada na određeno uvjetovan je strukturno. U tom segmentu hibridno rješenje koje predlaže MMF neće olakšati prelazak u stalni radni odnos – komentira sociolog Teo Matković.
Prema podacima mirovinskog osiguranja za prošlu godinu, najviše zaposlenih na određeno radilo je tijekom srpnja – oko 420.000 – odnosno 74.000 više nego u siječnju ove godine. Bez obzira na to što je država uvela velike porezne olakšice za zapošljavanje mladih za stalno, koje trenutačno koriste tvrtke za 110.625 zaposlenih, i dalje je na svakih deset novih poslova koji se nude na tržištu samo jedan za stalno. Pravnik Viktor Gotovac kaže da se poslodavci koriste radom na određeno vrijeme jer su sluđeni čestim promjenama radnih propisa, neujednačenom sudskom praksom i rigidnim zakonskim rješenjima.
– Naš je Zakon o radu nejasan, rigidan, težak za tumačenje, propisi se često mijenjaju, a kako su mnoga rješenja u korist zaposlenih, ugovor na određeno pokazao se poslodavcima kao najjednostavnije rješenje. Oni ne bi toliko posezali za radom na određeno kad bismo imali izbalansirano zakonsko rješenje, čitljiv i jasan tekst, kad bi na prvostupanjsku presudu u radnom sporu čekali od tri do šest mjeseci, a na pravomoćnu presudu od šest do devet mjeseci. Sad se na okončanje spora čeka šest i više godina i to je ogroman novac koji tvrtka mora isplatiti ako ga izgubi – kaže Gotovac.
Sindikalist Mladen Novosel zadovoljan je što je iz usta predsjednice države čuo riječi koje sindikati ponavljaju godinama.
– Prekarni rad svih oblika poguban je za mlade ljude i oni zbog toga odlaze. Kod nas ljudi rade sezonski, agencijski, preko vaučera, na određeno, u raznim sivim zonama. Jedino svjetlo na kraju tunela vidim u tome što će upravo radnici koji odlaze natjerati poslodavce da povećaju plaće i da počnu nuditi solidne uvjete za zapošljavanje ako žele doći do ljudi – kaže Novosel.
>>Zagreb: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hdz svaki dan ima šansu. Za promjenu zakona. Da nam bude bolje. Svima, ne samo članovima HDZ/SDP partije. Imali su i oni tragikomični klaunovi iz sdp šansu. Pa su još postrožili ovršni zakon. Hrvatska je mrtva. Dobro je jedino uhljebima i parazitima povezanim sa partijama. hdz/sdp/hns/ids/sdss/bandić - ne znaš ko je veći lopov...