BEZ SIGURNOSNE KOČNICE

Ova bogata europska država ukida kvote: Hrvati će ondje moći živjeti i raditi bez restrikcija

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
storyeditor/2024-12-02/PXL_061118_22594271.jpg
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Noćna ilustracija za iseljavanje Hrvata
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Noćna ilustracija za iseljavanje Hrvata
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Noćna ilustracija za iseljavanje Hrvata
03.12.2024.
u 06:31
Švicarska je krajem 2021. ograničila dolazak hrvatskih radnika u 2022. nakon što je njihov broj nakon liberalizacije tržišta rada bio, smatraju, prevelik. Isto tako, krajem prošle godine, s istom argumentacijom, produljila je ograničenje. Svake su se godine maksimalne kvote brzo popunile.
Pogledaj originalni članak

Hrvatski državljani od 1. siječnja 2025. moći će bez restrikcija živjeti i raditi u Švicarskoj. Nakon dvije godine, koliko je trajalo razdoblje kad je Švicarska kvotama ograničavala broj Hrvata na njezinu području, ponovno stupa na snagu puna sloboda kretanja. Odluku da se ukinu kvote, odnosno mjere kojima se propisuje ograničenje broja dolaska i radnih dozvola, donijelo je švicarsko Federalno vijeće, nakon čega je promijenjena odredba koja regulira to područje. Švicarska, zapravo, nije imala izbora – prijašnjih godina koristila je tzv. sigurnosnu kočnicu koju predviđa sporazum Švicarske s EU, ali taj sporazum stipulira da se ona može koristiti samo dvije godine zaredom.

Teoretski, ako broj useljenika ponovno bude prevelik, Švicarska bi mogla reaktivirati klauzulu sigurnosne kočnice ponovno 2026., i to samo na godinu dana. Nakon toga definitivno prestaje važiti prijelazno razdoblje od 10 godina u sporazumu o slobodnom kretanju osoba između Švicarske i EU koje dopušta taj potez. Nakon toga će hrvatski državljani konačno moći uživati ​​punu slobodu kretanja, kao što je to slučaj s državljanima drugih zemalja EU. Švicarska je krajem 2021. ograničila dolazaka hrvatskih radnika u 2022. nakon što je njihov broj nakon liberalizacije tržišta rada bio, smatraju, prevelik. Isto tako, krajem prošle godine, s istom argumentacijom, produljila je ograničenje. Svake su se godine maksimalne kvote brzo popunile.

Hrvatski radnici tako su bili podložni kvotama: za ovu, 2024. godinu, propisano je da će se izdati najviše 1204 B dozvole (za rad dulji od godine dana) i 1053 dozvole L kategorije (rad do godinu dana), i to po kvartalnoj distribuciji. L i B dozvole izdavale su se prema načelu “tko se prvi prijavi”. Kada se dosegnulo ograničenje, tražena dozvola nije se mogla izdati do sljedećeg oslobađanja kvote. Hrvatski radnici mogli su početi raditi tek nakon što dobiju potrebna ovlaštenja. Lanjska je odluka donesena nakon što su utvrdili da je krajem listopada 2022. iscrpljena cjelokupna godišnja kvota za dozvole B i 76 posto L kategorije. Ove je godine kvota također iscrpljena puno prije završetka godine.

Iznimke kod izdavanja dozvole iz kategorije L bile su dozvole za rad na četiri mjeseca, koje su se izdavale bez ograničenja. Nadalje, hrvatski državljani sa studentskom dozvolom mogli su usporedno sa studijem raditi najviše 15 sati tjedno (ili s punim radnim vremenom tijekom pauze između semestara). Isto je vrijedilo i za hrvatske državljane koji su primljeni u neku švicarsku visokoškolsku ustanovu kao doktorandi ili postdoktorandi, a koji su zaposleni više od 15 sati tjedno. Švicarska je nakon ulaska Hrvatske u EU i prijelaznog razdoblja potpuno liberalizirala tržište rada, ali je 2022. prvi put uvela ovakvu sigurnosnu klauzulu, što je naišlo na neodobravanje hrvatskih vlasti jer Hrvati pri zapošljavanju trebaju biti ravnopravni s ostalim državljanima EU/EFTA-e i jer su smatrali da pritisak na tržište rada nije takav da bi opravdao aktivaciju zaštitne klauzule.

EU i Švicarska 1999. su potpisali sporazum o slobodnom kretanju osoba (AFPM). Kad se Hrvatska pridružila EU, proširenje sporazuma na Hrvatsku dogovoreno je u Protokolu III. AFMP je proširen na Hrvatsku 2017., no u njega je ugrađena i zaštitna klauzula kojom se Švicarskoj dopušta jednostrano ponovno uvođenje kvota za hrvatske radnike u slučaju velikog porasta useljavanja, na razdoblje od deset godina od stupanja na snagu Protokola III., odnosno do 31. prosinca 2026. 

>>> KVIZ U mnogima ste vjerojatno bili: Prepoznajete li europske glavne gradove po slici?

Foto: Reuters/Pixsell
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Pogled iz zraka na Baščaršiju i Gazi-Husrev-begovu džamiju tijekom noći
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Golubovi na Baščaršiji prava su atrakcija za građane i turiste
Foto: Caro / Muhs
Češka, Prag
Foto: Caro / Muhs
?eška, Prag
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Bratislava glavni grad Slovačke
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Bratislava glavni grad Slova?ke
Foto: Reuters/Pixsell
Foto: Reuters/Pixsell
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Atenska akropola jedan je od najvažnijih spomenika europske kulturne baštine
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Atenska akropola jedan je od najvažnijih spomenika europske kulturne baštine
Foto: Sasa Miljevic / PIXSELL
Obilazak Lisabona, glavnog grada Portugala
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Šetnja Lisabonom, glavnim gradom Portugala
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Rimske znamenitosti
Foto: Rafael Ben-Ari/Chameleons Eye
Rim
Foto: Caro / Sorge
Helsinki
Foto: Caro / Sorge
Helsinki
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Amsterdam: Grad bicikla i prepoznatljive nizozemske arhitekture
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Amsterdam: Grad bicikla i prepoznatljive nizozemske arhitekture
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Središte grada Skopja, glavnog grada Sjeverne Makedonije
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Središte grada Skopja, glavnog grada Sjeverne Makedonije
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Beč, glavni grad Austrije
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Beč, glavni grad Austrije
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Svakodnevica u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Svakodnevica u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Panoramski pogled na Pariz
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pariz će postati drugi grad koji je triput bio domaćin ljetnih Olimpijskih igara

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 24

Avatar Jopa
Jopa
07:48 03.12.2024.

Ima li kakvih pogodnosti za novinare?

SE
Serđo23
07:31 03.12.2024.

Sve prema planu i programu da se kod nas nasele Filipinci i Nepalci ! Globalisti ni Grke ne poštuju koji su na svome već pet tisuća godina , a mi smo samo u prolazu za njih !

PR
pravedno
08:44 03.12.2024.

Zašto mediji ne pišu i istinu o Švicarskoj. Svi znamo da svi koji pokradu novac u svjetu nose u Švicarske banke od čega država jako dobro prosperira. Arafat Libiski bivši predsjednik imao je 30 milijardi dolara kod njih u banki i nitko ga nije pitao odkud tebi toliko novca. Tko zna koliko Talijanska mafija ima novaca u bankama, Grci su imali 280 milijardi dolara kada je kod grka bila financiska kriza, a ostata EU morao im je pomagati. Samo 36% Švicaraca posjeduje vlastitu nekretninu-zašto. svi vole hvaliti Švicarsku kao uspješnu državu, samo nitko ne želi reći z da je u međunarodnom kriminalu uspješna.