Odluka ECB-a o povlačenju iz prometa novčanice od 500 eura izazvala je brojne interpretacije; od ukidanja “kriminalcima najdraže novčanice” preko još jednog koraka prema ukidanju gotovine i većoj kontroli građana do, konačno – teze da banke na taj način otežavaju podizanje većih količina gotovine i u kriznim situacijama smanjuju rizik da se izlože problemima s likvidnošću. Što je točno?
Činjenica je da je bankarski interes na strani bezgotovinskog poslovanja; osim što je jeftinije jer ne iziskuje troškove osiguranja pri transportu, bezgotovinskim transakcijama zarađuju na naknadama.
– Naravno, veliki se apoeni koriste za prijenos velike količine gotovog novca pa je možda intencija i otežavanje mogućnosti prijenosa većih količina gotovine, čime se potiče bezgotovinski transfer – potvrđuju u PBZ-u te poručuju da se na ovaj način uistinu priprema najavljeno bezgotovinsko poslovanje u budućnosti. Što se tiče klijenata, u RBA napominju da je za njihov način čuvanja ušteđevine puno značajnije kretanje kamatnih stopa na depozite prema nuli.
– Smatramo da veličina apoena novčanica ne određuje odluke o načinu čuvanja ušteđevine – ističu u RBA gdje ne očekuju promjene u prometu gotovine. Priznaju da bi rad bankara bio jednostavniji bez gotovine jer je manipulacija “kešom” radno intenzivan i skup proces. U Erste banci novčanica od 500 eura ima 3,5% udjela u ukupnim novčanicama. Zbog njezine zamjene fizički broj novčanica eura ostalih apoena u optjecaju povećat će se od tri do pet puta. No, iako tehnološki progres ide prema istiskivanju gotovine, on neće biti brz. Željko Samardžija, direktor direkcije gotovinskih poslova u Erste banci, kaže da gotovinsko plaćanje još dominira. Kad su posrijedi kune, HNB nema namjeru povlačiti nijedan apoen novčanica.
Još jedan korak prema ukidanju novca i uvodenju čipa.