Vlada je dobila novu pravnu poduku od Ustavnog suda, a s njom i nove probleme s liječnicima koji će nastaviti štrajk čim odluka Ustavnog suda o ukidanju radne obveze bude objavljena u Narodnim novinama. Vlada očito u svome radu ima ozbiljnih pravnih problema jer se još jednom otkriva elementarno nepoznavanje prava, kao i kod referenduma o braku, retroaktivnom porezu na dividendu, dok su zdravstveni odgoj, udžbenici i pravilnik za znanstvenike “pali” zbog procedure.Ovaj put usvojen je prijedlog Hrvatskog liječničkog sindikata podnesen 25. studenoga po odvjetniku Srečku Posavcu te je ukinuta sporna odluka kojom se Vlada suprotstavila bolničkim liječnicima u štrajku.
Žele riješiti problem
Liječnici će nastaviti štrajk započet 18. rujna.– Pričekat ćemo dok odluka ne bude objavljena u Narodnim novinama i ne dobijemo pismeni otpravak i onda nastaviti štrajk, koji formalno-pravno nismo ni prekinuli. Ovim putem pozivam ministra na socijalni dijalog kako bismo riješili problem – kazao je dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.– Poštovat ćemo odluku Ustavnog suda i nastaviti socijalni dijalog s Liječničkim sindikatom – poručio je ministar zdravlja Rajko Ostojić. Dodao je da su radnu obvezu predložile pravne službe Ministarstva. Ustavni sud je 27. studenoga od Vlade zatražio očitovanje o prigovorima liječnika. Dan im je rok od 15 dana, dakle koliko su vladajući dali javnosti za raspravu o izmjenama Ustava.
Tek sedam dana nakon isteka roka, a dan prije sjednice Ustavnog suda, ministar Ostojić zamolio je Ustavni sud da odgodi raspravu za termin nakon 9. siječnja kad bi Vlada potvrdila objedinjeno očitovanje. Ministarstvo se požalilo da mu je Vlada tek 10. prosinca proslijedila dopis. Ustavni sud im je uzvratio da su zakasnili. Ustavni suci dali su za pravo HLS-ovu odvjetniku Posavcu da se Vlada prema štrajku liječnika nije ponašala kao svaki drugi poslodavac, te nije koristila pravna sredstva koja joj pruža Zakon o radu (isključenje s rada ili sudska zabrana štrajka), već se ponašala kao vlast i koristila Zakonom o Vladi. Glede sporne odluke o radnoj obvezi liječnicima Vlada se pozvala na odredbu Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2003. koja od 2006. nije na pravnoj snazi. U Večernjem listu smo na to ukazali još 25. studenoga u tekstu “Radnu obvezu liječnika pravdaju argumentima koje je HDZ odbacio”.
HDZ je to izbjegao
Vlada je, naime, svoju odluku argumentirala pravom građana na “redovitu, sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu”, što je doslovno prepisani dio odredbe koji je HDZ izbacio 2006. iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti jer je zaključio da je Hrvatski liječnički sindikat u pravu kad je zbog toga zatražio ocjenu ustavnosti. U važećem zakonu tih kriterija nema. HDZ je time izbjegao sudbinu ove Vlade. Ustavni sud zaključio je da miješanje Vlade u postupak provedbe štrajka liječnika nije bilo zakonito. Stoga nije ni razmatrao je li takva intervencija bila razmjerna i nužna. I ustavni suci prigovorili su Vladi da se pri donošenju sporne odluke posredno pozvala na ovlast koja po zakonu pripada ministru, “i to samo u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija”. Inače, ustavni suci su odluku Vlade ocijenili kao opći akt koji iznimno podliježe ocjeni ustavnosti i zakonitosti s aspekta zaštite najviših ustavnih vrednota, na što se uzgred pozvao ministar Arsen Bauk tražeći ocjenu ustavnosti naziva ulice “10. travnja”.
Tesko se ljudima odgojenim po mentalnom sklopu kumrovacke skole prilagoditi novim pravilima igre, a to je da netko drugi ima pravo donositi neke odluke osim partije i CK-a. Nema nijednog ministra u dansnjoj Vladi osim Kotromanovica koji je trazio kompromise i stekao simpatije populacije cije interese zastupa.