Ukinuti stopu od 36% poreza i dići neoporezivi dio osobnog dohotka

Dok ministar financija Zdravko Marić priprema novu rundu porezne reforme, HNS kao HDZ-ov koalicijski partner u Vladi ima dvije jasne poruke kako vidi novo porezno rasterećenje koje bi trebalo početi od iduće godine. Temu je jučer otvorio Večernji list s dvojbom: treba li smanjiti PDV ili porez na plaće?

Mariću predočili ideje

Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, za Večernji list kaže da dileme uopće nema; potrebno je ukinuti poreznu stopu od 36 posto na dohodak te maksimalno povećati neoporezivi dio plaće, koji sada iznosi 3800 kuna, sukladno mogućnostima proračuna. Vrdoljak nema točan iznos koliko bi trebalo iznositi povećanje neoporeziva dijela plaće jer kaže da čeka da mu ministar financija Marić dostavi brojke potrebne za cjelokupnu poreznu matematiku. Čeka i brojke koje pokazuju prihode lokalnih jedinica od porezne stope na dohodak od 36 posto, no smatra da su ti prihodi u nerazvijenim dijelovima Hrvatske, ali i Hrvatskoj općenito, iznimno mali ili nikakvi jer je koncentracija visokih plaća jedino u Zagrebu (plaće iznad 18.000 kn). Vrdoljak drži da bi ukidanjem te stope i zaustavljanjem gornje granice na postojećoj stopi od 24 posto stopiralo prebjeg visokoplaćenih radnika i njihovih poslodavaca u zemlje u okruženju (npr. Srbija) koje visoke plaće oporezuju nižim stopama poreza. Vrdoljak smatra da bi se prihodi od porezne stope na dohodak od 24 posto znatno povećali kada bi se ukinula ona od 36 posto jer poslodavci ne bi tvrtke selili u okruženje gdje su jeftiniji uvjeti poslovanja i manja porezna opterećenja na plaće.

– Kada se na vagu stavi smanjivanje PDV-a i porezno rasterećenje plaća, jasno je da treba ukinuti stopu od 36 posto i rasteretiti trošak rada – rekao je Vrdoljak. U HNS-u drže da premijer Plenković samo zbog predizbornog obećanja iz kampanje za parlamentarne izbore 2016. inzistira na smanjivanju PDV-a na 24, odnosno 23 posto. Međutim, u odnosu na korist koju bi donijelo smanjivanje poreznog opterećenja plaća, PDV nije prioritet. Vrdoljak ističe kako je stav HNS-a da politiku smanjivanja PDV-a treba usmjeriti na one sektore koji imaju potencijal rasta i zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, smanjivanje stope PDV-a, kaže, ne smije biti linearno nego vertikalno, tj. ciljano usmjereno na područja koja donose novu vrijednost. Onim sektorima koji ne spadaju u perspektivne s potencijalom novih radnih mjesta PDV ne bi trebalo smanjivati, drže u HNS-u.

Budući da svaka beneficija u obliku smanjivanja poreza znači manji prihod u proračunu, pa tako i niža porezna stopa na dohodak i veći neoporezivi dio plaće, što je prihod lokalnih jedinica, Vrdoljak napominje kako bi Vlada to kompenzirala. A budući da smatra da bi se prihodi od stope od 24 posto povećali, to bi već bio jedan način kompenzacije. HNS svoje prijedloge nije formalizirao u smislu pisanog zahtjeva HDZ-u, ali u razgovorima s partnerima iz HDZ-a, posebice s ministrom Marićem, iznio je svoje ideje. I financijski i porezni stručnjaci dan prije su za Večernji list konstatirali da je najbolji put porezne reforme onaj koji će donijeti veće neto plaće i manji trošak rada poslodavcima. Predlažu tako smanjivanje troška doprinosa na plaće u iznosu od 20 posto.

Porezi na plaću bili su i gori

Osim toga, predlaže se da niže stope doprinosa budu za zaposlene u STEM području, IT sektoru i sl. jer u tim resorima Hrvatska ima prostor za veći izvoz, a sada se suočava s činjenicom da se radnici iz tih sektora iseljavaju iz Hrvatske. Porezna reforma bila je prvi potez Plenkovićeve Vlade, ali zato što ju je ministar Marić započeo još u Vladi Tihomira Oreškovića koju je HDZ prije dvije godine srušio. Njome je povećan neoporezivi dio plaće s 2600 kuna na 3800 kuna, porezna stopa od 12 posto naplaćuje se tek na prihode od imovine i dividende. Preostale su stope od 24 i 36 posto, s time da je stopa od 36 posto vrlo rijetka jer se odnosi na visoke plaće. Plaće su u Hrvatskoj prijašnjih godina bile drakonski oporezovane, pa je 2012. godine plaća od 8800 kuna bila oporezovana stopom od čak 40 posto. SDP-ova Vlada 2015. godine rastegnula je porezni razred na 13.200 kuna, ali je zadržala stopu od 40 posto. Danas je porezna osnovica za najvišu stopu od 36 posto 17.500 kn.