Ukorijenjena siva ekonomija: 'Da ne varamo, ništa ne bismo postigli'

Kršenje propisa duboko je ukorijenjeno u hrvatskom društvu. Čak šest od deset Hrvata vjeruje da najmanje petina stanovništva ne plaća porez i krši propise iz radnog prava. Samo 15% hrvatskih poslodavaca nikad ne zapošljava na crno, njih 61 posto čini to povremeno, svaki peti često, a svaki dvadeset peti uvijek.

Slični su odgovori i na pitanje o skrivenim klauzulama za prijavljene radnike, rečeno je na predstavljanju istraživanja o razmjerima neprijavljenog rada u jugoistočnoj Europi. Rad na crno dominira u građevini i poljoprivredi, manjim sredinama te tvrtkama s manje zaposlenih.

– Utaje poreza i neprijavljeni rad najčešće se javljaju u društvima koja nemaju povjerenja u Vladu i nemaju povjerenja jedni u druge. Građani ne plaćaju poreze jer ne očekuju da će im država zauzvrat osigurati kvalitetne javne usluge – prokomentirao je engleski profesor Colin Williams.

Ogromna većina, čak 86% Hrvata, vjeruje da bez određenih oblika nepravilnog ponašanja ne bi ni došli do željenog cilja.

Tako 16 posto Hrvata nabavlja robu iz sive ekonomije, petina plaća neprijavljene usluge, 9% je zaposleno bez ugovora o radu, 6,6% zarađuje iznad prijavljenog iznosa, trećina se oslanja na nelegalne oblike pomoći, dok svaki peti osigurava takvu vrstu usluge, naveli su istraživači Instituta za javne financije Predrag Bejaković, Josip Franić i Slavko Bezerdi.

Socijalne veze igraju važnu ulogu u ilegalnim transakcijama, svaka druga događa se među povezanim osobama, posebno među prijateljima, kolegama i poznanicima. Hrvatski građani najčešće traže veze za određene zdravstvene usluge i ne vjeruju da bi veće novčane kazne i strože sankcije smanjile obujam ilegalnih aktivnosti.

– Ključno je unapređenje institucija, profesionalizacija državnih službi i depolitizacija društva – prokomentirao je Predrag Bejaković.