Ukrajina je dobila tenkove, sada želi i zrakoplove. Čini se da je sve spremno za raspravu o tome

Za Ukrajinu je borba za osiguranje zapadnih borbenih tenkova bila samo početak. S Abramsima proizvedenim u SAD-u i Leopardima njemačke proizvodnje koji će biti dostavljeni Ukrajini nakon nekoliko mjeseci raspravljanja o tome među zapadnim saveznicima, vojni planeri iz Kijeva fokusirali su se na idući logičan korak u svojim nastojanjima da odbiju ruske osvajače, isporuku modernih borbenih zrakoplova, piše Politico. Taj politički list tvrdi da im je potvrđeno od nekoliko zapadnih vojnih dužnosnika i diplomata kako je unutarnja rasprava o opskrbi Ukrajine borbenim avionima već u tijeku, a navodno je potiču ukrajinski dužnosnici uz potporu baltičkih država.

"Sljedeći prirodni korak bili bi vojnici", kaže diplomat iz jedne sjevernoeuropske zemlje. No ova rasprava mogla bi se pokazati još spornijom od one oko nabave tenkova. U Europi je više dužnosnika i diplomata reklo kako njihove vlade više ne smatraju tu ideju nepoželjnom, ali strah od eskalacije i dalje prevladava. Washington je rekao Kijevu da je opskrba zrakoplovima "trenutačno zabranjena", kaže taj diplomat, ali dodaje: "Postoji crvena linija - ali prošlog ljeta imali smo crvenu liniju na HIMARS-u [višecijevni raketni bacači ], pa se to promijenilo. Zatim su na red došli tenkovi, ali evo i to se promijenilo."

Drugi visoki dužnosnik iz Europe također ističe brzinu kojom eskalira opskrba oružjem iz Europe prema Ukrajini. ''Slanje vojnika je danas potpuno nezamislivo'', kaže, ''ali ne isključujem mogućnost takve rasprave već za dva ili tri tjedna''. Ministri obrane ukrajinskih saveznika trebali bi idući mjesec održati novi summit u američkoj vojnoj bazi Ramstein, u jugozapadnoj Njemačkoj, gdje se očekuje da će zrakoplovstvo i zračna podrška biti ključni fokus.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je u nizozemskom parlamentu prošlog tjedna da će njegov kabinet razmotriti opskrbu borbenim zrakoplovima F-16, ako ih Kijev zatraži. "Mi smo otvorenog uma, nema tabua", rekao je. Taj je komentar uslijedio nakon što je prošlog mjeseca slovački ministar vanjskih poslova Rastislav Káčer, za ukrajinski Interfax rekao da je njegova vlada "spremna" Kijevu predati lovce MiG-29 iz sovjetske ere, te da je razgovarao s partnerima iz NATO-a i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o tome kako to učiniti.

No ne misle svi tako, mnogi nisu raspoloženi za takav oblik pomoći Ukrajini. Njemački kancelar Olaf Scholz isključio je u srijedu mogućnost isporuke borbenih zrakoplova, navodeći potrebu da se spriječi daljnja vojna eskalacija. "Neće biti isporuka borbenih zrakoplova Ukrajini", rekao je. "To je jasno stavljeno na znanje vrlo rano, a potvrdio je tako i američki predsjednik''. 

Ukrajinski europski saveznici predviđaju da bi sukob mogao potrajati još tri do pet godina, ili dulje, a postoji i značajna zabrinutost da je Zapad blizu granice onoga što se može napraviti bez da izazove ekstremni odgovor Moskve.

Početkom prošle godine zapadni saveznici složili su se s "nepisanom politikom" da Ukrajini ne isporučuju oružje odmah nakon invazije, iz straha "da bi mogli izazvati odgovor Rusije", rekao je jedan od europskih diplomata. Razmišljalo se da Zapad svoju podršku treba pružati postupno, procjenjujući ruski odgovor na svakom koraku. ''Mnoge zemlje na Zapadu misle da bi, kada bismo Ukrajini isporučili sve što su tražili u prvoj fazi rata, došlo do snažne ruske reakcije, uključujući i onu nuklearnu. Tako da ovako postupne faze pomoći možete nazvati procesom Putinova privikavanja'', smatra on. 

Strategija je bila spor, ali stabilan uzlazni trend u podršci Zapada, od protutenkovskih Javelina i prijenosnih protuzračnih obrambenih sustava kao što su Stingeri, do HIMARS-a, a u novije vrijeme i raketa zemlja-zrak Patriot, tenkova te oklopnih vozila. Zbog toga taj diplomat smatra da je isporuka zrakoplova idući korak te da je samo pitanje trenutka kada će se to dogoditi. 

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije James Cleverly sastao se s visokim američkim dužnosnicima u Washingtonu prošli tjedan kako bi razgovarali o daljnjoj vojnoj potpori Ukrajini, osim isporuke tenkova. Govoreći nakon toga, Cleverly je odbio reći jesu li ti razgovori pokrivali nabavu borbenih zrakoplova, kazetnih bombi ili projektila dugog dometa. "Neću nagađati kakva bi bila priroda buduće vojne potpore", rekao je. "Naša podrška je evoluirala kako je evoluirala bitka, i kako su evoluirali zahtjevi Ukrajinaca."

Međutim, kao otočna nacija, Britanija bi više oklijevala slati zrakoplove u Ukrajinu nego poslati tenkove i drugu kopnenu vojnu opremu, kažu britanski dužnosnici. Također zabrinuti su da bi javna potpora mogla oslabjeti usred daljnje eskalacije sukoba.

Europski diplomati slažu se da će Zapad prvo htjeti iscrpiti sve druge opcije za zračnu potporu, uključujući više jurišnih bespilotnih letjelica i raketa dugog dometa. Washington je također nedavno odobrio isporuku raketa Zuni iz doba Hladnog rata koje bi ukrajinska vojska mogla lansirati iz svojih MiG-ova iz sovjetske ere. No upravo taj postupak po njima ukazuje na dokaz da je Washington spreman za raspravu o zrakoplovima. U srpnju je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio 100 milijuna dolara za obuku ukrajinskih pilota koji bi upravljali američkim borbenim zrakoplovima, a u listopadu je Ukrajina objavila da je skupina od nekoliko desetaka pilota izabrana za obuku na zapadnim borbenim zrakoplovima. U kolovozu je Colin Kahl, podtajnik za obrambenu politiku, rekao novinarima da "nije nezamislivo da bi zapadni zrakoplovi kasnije mogli biti dio oružja koji će se isporučivati Ukrajini''. 

Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova, rekao je da je prioritet Kijeva nakon tenkova osiguranje zrakoplova i da "izgovori" saveznika nisu nepremostivi. Uvjeren je da je Zapad sada uvjeren u potrebu pažljivog, ali dosljednog povećanja vojnih donacija. Tvrdi da su ukrajinske zračne snage bacile oko na američke zrakoplove F-16 i F-15, ali su otvorene i za druge opcije. ''Postoji gotovo 50 zemalja koje trenutno koriste F-15", rekao je Sak. ''Ne vjerujem ni na trenutak da Ukrajina ne zaslužuje borbene zrakoplove.''

Međutim, slanje zrakoplova bio bi ozbiljan logistički pothvat za ukrajinske saveznike. F-15 i F-16 zahtijevaju dugačke piste visoke kvalitete, što Ukrajina nema. Stručnjaci kažu da bi Rusija vrlo lako uočila svaki pokušaj izgradnje operativnih baza i napala ih. Američki lovci F-18 ili Gripeni švedske proizvodnje bili bi prikladniji, kaže Justin Bronk, viši britanski znanstveni suradnik za zračne snage, budući da mogu uzlijetati s kraćih pista i zahtijevaju manje održavanja, ali oba mlažnjaka relativno su manjkava.

Švedski ministar obrane Pål Jonson rekao je za Politico u srijedu da Švedska "nema izravnih planova za slanje Gripena u Ukrajinu". Drugi borbeni zrakoplovi, poput Rafala francuske proizvodnje, mogu zahtijevati značajan broj ljudi sa Zapada na terenu u Ukrajini koji bi popravljali zrakoplove i pripremali ih za letove. Oni bi automatski postali mete ruskih napada.

I dalje ostaje pitanje bi li isporuka zrakoplova Ukrajini predstavljala izazov daljnjoj eskalaciji sukoba. No može se zaključiti kako su neke savezničke zemlje ipak spremne započeti razgovore o tome.