'Ukrajina već oslobodila polovicu teritorija'

Ukrajinu što prije treba primiti u NATO, glavni je naglasak današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu. Tamo je bio i ukrajinski ministar Dmitro Kuleba s kojim se razgovaralo o trenutačnoj situaciji na bojištu u Ukrajini te zapadnoj vojnoj pomoći potrebnoj da Ukrajina ostvari ozbiljnije uspjehe u protuofenzivi koja do sada nije dala ozbiljnijih rezultata.

Usklađivanje sustava

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, govoreći o izostanku tih uspjeha, tvrdi da je Ukrajina već oslobodila polovicu teritorija koju je zauzela Rusija nakon invazije 24. veljače 2022. Poglavito se tu radi o prostorima u Hersonskoj i Harkovskoj oblasti, što se dogodilo ujesen prošle godine nakon čega se ruska vojska povukla iza takozvane Surovikinove linije koju Ukrajinci do sada ipak nisu probili. Nakon toga, Ukrajina ipak bilježi gubitak Soledara i Bahmuta, zadnjih tjedana bilježe napredovanje prema Kupjansku te prodor u Avdjevku.

Današnje vijesti govore o ulasku u mjesto Sinkovka kod Kupjanska gdje su se Rusi učvrstili te pripremaju pritisak prema samom Kupjansku koji su napustili na prilično sramotan način ujesen lani. Ta napredovanja jesu skupa, no činjenica je da Rusi sada imaju inicijativu na nizu točaka bojišnice.

POVEZANI ČLANCI:

Ipak, NATO ne odustaje od uključivanja Ukrajine u svoj sustav, čemu bi onda uslijedilo i priključivanje samom savezu. Tako je na dnevnom redu i usklađivanje ukrajinskog obrambenog i sigurnosnog aparata sa standardima NATO-a.

– Sada moramo početi s konkretnim potezima, što možemo učiniti kao NATO da pomognemo Ukrajini da se pripremi za pridruživanje savezu – kazao je Krišjānis Kariņš, latvijski ministar vanjskih poslova. Ovo je prvi put da ministri voditi razgovore u novoosnovanom Vijeću NATO-Ukrajina.

Paralelno sa sastankom NATO-a u Bruxellesu ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je na plenarnoj sjednici Svjetskog vijeća ruskog naroda.

– U principu, Zapadu ne treba tako velika i multinacionalna zemlja kao što je Rusija. Naša raznolikost i jedinstvo kultura, tradicija, jezika, etničnosti jednostavno se ne uklapa u logiku zapadnih rasista i kolonizatora, u njihovu okrutnu shemu totalne depersonalizacije, nejedinstva, potiranja i iskorištavanja. I onda nanovo koriste isti stari narativ: Rusija je tamnica naroda, a sami Rusi su narod robova. Slušali smo ovo puno puta tijekom stoljeća. Čuli smo i kako Rusija, tako ispada, sada mora biti dekolonizirana. A u stvarnosti, što oni žele? Razlomiti je i opljačkati. Ako ovo ne mogu silom, onda će pokušati sijanjem razdora – bio je vrlo oštar Putin iz čega je teško vidjeti neku spremnost za detantom ili pregovorima s Ukrajinom.

"Obrana od dekadencije"

Nastavio je kako svako strano miješanje i provokacije ciljaju na izazivanje "međuetničkih i međureligijskih konflikata protiv naše zemlje" te kao pokušaj da se Rusiju izazove "terorizmom i ekstremizmom kao alatima borbe protiv nas".

– Odgovorit ćemo adekvatno – rekao je Putin nastavivši kako su rusofobija i "druge forme rasizma i neonacizma" praktično postali službenom ideologijom zapadnih vladajućih elita i one nisu usmjeren samo protiv Rusa nego protiv svih naroda Rusije, kazivao je Putin u govoru jako sličnom onima koje smo slušali u nekadašnjoj Jugoslaviji. Putin kaže da će braniti rusku "svetu" civilizaciju od, kako kaže, "dekadencije Zapada".

Za njega je ovo što se sada događa borba Rusije za suverenitet i pravdu te je Rusija sada na čelu borbe za stvaranje pravednijeg svjetskog poretka.

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: Rusija napada ukrajinska vojna skladišta, Ukrajina nastavlja s ofenzivama