Proljetni usjevi mogli bi ove godine u Ukrajini biti zasijani na samo oko sedam milijuna hektara, što je upola manja površina nego u 2021. što će izazvati tektonske poremećaje na svjetskom tržištu žitarica. Razvoj ratne situacije u zemlji znatno će utjecati i na žetvu koja predstoji, a globalne cijene hrane nastavit će rasti ako se invazija uskoro ne završi. Prije invazije očekivalo se da će proljetnim usjevima, koji obuhvaćaju žitarice poput ječma i kukuruza, kao i šećerne repe, suncokreta i soje biti zasijano čak 15 milijuna hektara.
Žitnica Europe
Rat u žitnici Europe donio je u nešto više od mjesec dana snažne poremećaje u opskrbi hranom i neizbježan višestruki rast cijena, a globalne cijene obaraju povijesne rekorde. Sama najava rata u Ukrajini početkom godine odmah je znatno utjecala na rast cijena pšenice i kukuruza, dok je početak sukoba to samo još više potaknuo i doveo do goleme neizvjesnosti u svjetskoj opskrbi. Nesigurnost i strah od novog vala rasta cijena i nestašice svakodnevno upozoravaju na to da je ovaj rat doveo do snažne prehrambene nesigurnosti zbog ovisnosti o žitaricama s ovog prostora. EU je već počela preispitivati i svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku i zelene ciljeve koji su trebali stupiti na snagu početkom 2023.
Na Rusiju i Ukrajinu zajedno otpada više od 25 posto svjetskog izvoza pšenice, gotovo 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretova ulja, a zbog rata opasnost od nestašica hrane vlada u golemom broju zemalja koje su ovisne o uvozu žitarica i uljarica, posebice na Bliskom Istoku. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta, ali i krumpira, šesti proizvođač kukuruza i ječma, sedmi proizvođač pšenice i uljane repice te deveti u proizvodnji soje. Poljoprivredni sektor Ukrajine bio je vrlo jak jer je generirao oko 9,3 posto BDP-a, a ratarstvo čini čak 73 posto poljoprivredne proizvodnje. Dugoročna invazija može nanijeti velike štete sektoru i oštar pad proizvodnje zbog nemogućnosti da se sije, ali i uništenja infrastrukture kao i opreme za proizvodnju. Pitanje je i tko će u ratnim okolnostima obaviti sjetvu i žetvu zbog sudjelovanja poljoprivrednika u ratu ili odlaska iz zemlje. Ukrajina je prošle jeseni zasijala 6,5 milijuna hektara ozime pšenice za žetvu u 2022., ali bi se moglo požnjeti samo oko četiri milijuna hektara površine.
Nada u mir
Prema posljednjim informacijama do kraja prošlog tjedna zasijali su oko 400.000 hektara raznih proljetnih usjeva, što je 10 posto više nego na isti datum prošle godine, unatoč ruskoj invaziji. Sjetva je ipak počela nešto prije, a nestašica goriva nije utjecala na nju. Područje rata stalno se pomiče, pa se vlasti nadaju da će se situacija ipak promijeniti, odnosno da će biti sklopljen mir te da bi se moglo zasijati barem kasne usjeve.
Ukrajinske zalihe kukuruza na kraju ožujka iznosile su 13 milijuna tona, a zalihe pšenice 3,8 milijuna tona.
VIDEO: Imovinska kartica ministra Paladine: Ratu kredita plaća 51.000 kn mjesečno, ima dva stana u Zagrebu i 45 građevinskih zemljišta
jel to znači, da će recimo ulje pojeftiniti 90%