Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Zapad da želi "zabiti klin" između Rusije i Kine i sjajnih odnosa koje su izgradili. Također je rekao da Moskva namjerava postupati oštro s Europskom unijom ako to bude bilo potrebno. Litva namjerava bolje zaštiti granicu s Bjelorusijom zbog nelegalnih prolazaka migranata, a Europska unija je još 2021. optužila Lukašenka da namjerno dovodi migrante i orkestrira graničnu krizu.
Poštovani čitatelji, situaciju u Ukrajini možete nastaviti pratiti OVDJE
VIDEO: Djevojku pred kamerama ispitivali o ubojstvu blogera: 'Donijela sam figuru koja je eksplodirala'
Tijek događanja:
15:40 - Ukrajinsko članstvo u NATO-u bilo bi u najboljem interesu za euroatlantsku sigurnost, izjavio je u utorak u Bruxellesu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. “Nema boljeg rješenja za osiguranje euroatlantske sigurnosti u cjelini od mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u", rekao je Kuleba u sjedištu NATO-a po dolasku na sastanak s ministrima vanjskih poslova država članica Saveza. Istaknuo je da pristupanje Finske NATO-u šalje jasnu poruku da treba preispitati stare strategije i percepcije.
Prije sastanka ministara vanjskih poslova država članica Sjevernoatlantskog saveza, sastat će se Vijeće NATO-Ukrajina, najviši forum za suradnju dviju strana. Kuleba je najavio da će od saveznika tražiti da pojačaju i ubrzaju slanje vojne pomoći koju su obećali.
“Tražit ću ubrzanu isporuku vojne pomoći koju su zemlje članice već najavile”, rekao je Kuleba, dodajući da je riječ o topničkom streljivu i oklopnim vozilima, koji su potrebni za pokretanje protuofenzive.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da će se na sastanku razgovarati o nastavku potpore Ukrajini i početi rad na višegodišnjem programu pomoći.
“Razgovarat ćemo o tome kako možemo pojačati našu potporu, uključujući nastavak jačanja ukrajinskih oružanih snaga i potporu za njihov prijelaz s opreme i doktrine iz sovjetskog razdoblja na opremu i doktrinu NATO-a”, rekao je Stoltenberg dodajući da će saveznici početi rad na razvijanju višegodišnjeg programa za Ukrajinu.
15:35 - Ruska potpuna nebirga za ljudske živote u Ukrajini, namjerna razaranja i nanošenja patnji neizreciva su, kazala je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić, objavila je ta paneuropska organizacija u utorak. Bivša hrvatska minstrica vanjskih poslova jučer je posjetila Ukrajinu i sastala se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, o čemu je Vijeće Europe izvijestilo danas.
"Organizacija je spremna odigrati vodeću ulogu u uspostavljanju registra koji bi bilježio i dokumentirao dokaze i navode o šteti, gubicima i ozljedama uzrokovanima ruskom agresijom Rusije na Ukrajinu", kazala je Pejčinović Burić. Vijeće Europe je u veljači 2022., nakon invazije Rusije na Ukrajinu, suspendiralo sudjelovanje ruskih diplomata u radu glavnih tijela te organizacije. Rusija je u ožujku te godine napustila Vijeće Europe.
Pejčinović Burić i Zelenski su u ponedjeljak razgovarali i o slučaju ukrajinske djece deportirane u Rusiju te eventualnom sudjelovanju Vijeća Europe u rješavanju toga problema. Zajedno su sudjelovali i na svečanosti u školi Jahidnianska kojom su "obilježili godinu dana od oslobođenja regije Černihiv", navedeno je u priopćenju.
"Nebriga Rusije za živote ljudi i njezina odlučnost da razara i nanosi ljudske patnje je neizreciva", istaknula je Burić. Vijeće Europe će, rekla je Burić, i dalje biti uz Ukrajinu "koliko god to bude potrebno" dok se taj cilj ne ostvari, a pravda bude zadovoljena.
15:32 - Bjeloruski vojnici počeli su obuku u Rusiji za korištenje "taktičkog nuklearnog oružja", objavili su u utorak Moskva i Minsk.
"Taktički projektil Iskander-M isporučen je bjeloruskim oružanim snagama. Sustav omogućuje korištenje običnih projektila, ali i nuklearnih", rekao je ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
"Od 3. travnja bjeloruski vojnici prolaze obuku za njihovo korištenje u jednom ruskom centru za obuku", dodao je govoreći na jednom sastanku. To je potvrdilo i bjelorusko ministarstvo obrane.
"Pripadnici tih postrojbi detaljno će proučiti pitanja koja se odnose na sadržaj i korištenje taktičkog nuklearnog oružja", priopćilo je ministarstvo.
"Bjeloruski vojnici proći će kompletan ciklus obuke u jednom centru za obuku ruskih oružanih snaga", dodaje se u priopćenju. Ne navodi se koliko će dugo obuka trajati.
Putin je 25. ožujka objavio da će Moskva rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, svojem savezniku u ratu u Ukrajini, izazvavši zabrinutost Kijeva i Zapada. Po Putinu, deset zrakoplova u Bjelorusiji već je opremljeno za korištenje tog oružja, a posebno skladište bit će gotovo do 1. srpnja. Taktičko nuklearno oružje može izazvati golemu štetu, ali zračenje je manje nego kod strateškog nuklearnog naoružanja. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je prošli tjedan da je spreman razmjestiti i strateško rusko nuklearno oružje na svojem teritoriju.
15:30 - Ruski istražitelji u utorak su optužili 26-godišnju Darju Trepovu za terorizam zbog ubojstva proratnog vojnog blogera Vladlena Tatarskog u eksploziji bombe u Sankt Peterburgu. Tatarski, pristaša ruske vojne kampanje u Ukrajini, pravog imena Maxim Fomin, ubijen je u nedjelju u eksploziji u kafiću u kojem je trebao govoriti o iskustvima ratnog izvjestitelja u zoni borbenih učinaka u istočnoj Ukrajini.
11:45 - Ukrajina je odbila više ruskih napada dronovima preko noći, navele su zračne snage u Kijevu, dok se nastavlja bitka za grad Bahmut. Zabilježeno je ukupno 17 napada iranskim kamikaza dronovima tipa Šahed 136, a oboreno je 14 dronova, objavile su oružane snage u Kijevu u utorak ujutro.
Izvješća o eksplozijama stigla su iz lučkog grada Odese na Crnom moru. Vlasti su izvijestile o uništenju infrastrukture, što uključuje jednu tvrtku. Prema ukrajinskoj vojsci, odbijeno je gotovo 70 napada, uključujući raketne i topničke napade.
Žarišna točka ostaje regija Bahmut u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, rekli su u Kijevu, dok se nastavlja bitka za strateški važan grad Bahmut.
Jevgenij Prigožin, šef ruske privatne vojske Wagner, ranije je izjavio da je zauzeto administrativno središte i da je grad "legalno" osvojen. Vodstvo Kijeva odbacilo je te navode. No stručnjaci američkog Instituta za ratne studije (ISW) podržali su Prigožinovu tvrdnju nakon analize fotografija. Prema think tanku, Wagnerove snage napreduju u središtu Bahmuta uz potporu regularnih jedinica ruskih oružanih snaga.
Bahmut je poprište borbi o kraja ljeta. Borbe su se ove godine pretvorile u najkrvaviju bitku sveobuhvatne ruske invazije koja traje više od godinu dana. Grad je glavni dio obrambene linije uspostavljene između gradova Siversk i Bahmut u regiji Donjeck nakon ruskog osvajanja Sjeverodonecka i Lisičanska.
Ako grad padne, otvorit će se put ruskim vojnicima prema većim gradovima Slovjansku i Kramatorsku, što bi približilo Ruse prema cilju potpunog osvajanja regije Donjeck. Rusija planira povećati broj plaćeničkih snaga za rat protiv Ukrajine, tvrde britanske obavještajne službe. Namjerava zamijeniti Wagnerovu skupinu u njezinoj "značajnoj borbenoj ulozi u Ukrajini", objavilo je u utorak ministarstvo obrane u Londonu.
Naveli su da rusko vojno vodstvo želi privatnu vojsku koju može bolje kontrolirati zbog "svađe visokog profila" između ministarstva obrane i Wagnera. "No nijedna druga poznata ruska (privatna vojna tvrtka) trenutačno se ne približava Wagnerovoj veličini ili borbenoj moći", dodaje se.
Rusija smatra korištenje privatnih plaćeničkih skupina u Ukrajini korisnim, dodalo je britansko ministarstvo obrane. Bolje su plaćeni i učinkovitiji od obične vojske. Osim toga, rusko vodstvo vjerojatno ima dojam da bi društvo radije toleriralo gubitke privatnih snaga nego redovnih vojnika, navode.
Britansko ministarstvo obrane objavljuje dnevna izvješća od početka invazije na temelju informacija svojih obavještajnih službi. Moskva izvješća smatra dezinformacijama.
11:25 - Ruska povjerenica za prava djece, koju je Međunarodni kazneni sud (ICC) zajedno s predsjednikom Vladimirom Putinom optužio za ratne zločine u Ukrajini, rekla je u utorak da su tvrdnje ICC-a lažne i nejasne. ICC sa sjedištem u Haagu 17. ožujka izdao je naloge za uhićenje Putina i Marije Lvove-Belove, ruske povjerenice za dječja prava, zbog ratnog zločina nezakonite deportacije djece s područja Ukrajine koje su okupirale ruske snage.
ICC je objavio kako ima informacije da su stotine djece odvedene iz sirotišta i domova za djecu u područjima Ukrajine na koja Rusija polaže pravo. Neka od te djece, prema ICC-u, data su na usvajanje u Rusiji.
Lvova-Belova je na konferenciji za novinare u Moskvi rekla da se uvijek tražio pristanak roditelja djece i da je povjerenstvo uvijek djelovalo u najboljem interesu djeteta. Ako postoje konkretni problemi s određenim obiteljima, rekla je da je spremna pomoći u njihovom rješavanju.
"Predsjedničkoj povjerenici za dječja prava nije jasno od čega se konkretno sastoje optužbe Međunarodnog kaznenog suda i na čemu se temelje", objavila je njezina komisija u zasebnoj izjavi. "Upotreba formulacije 'nezakonita deportacija stanovništva (djece)' u službenom priopćenju ICC-a izaziva zbunjenost", navodi se.
Dodaje se da nije primljena nikakva dokumentacija o slučaju od ICC-a, čiju nadležnost Rusija ne priznaje.
Prema Komisiji Doneck i Luhansk, dvije ukrajinske regije na koje polaže pravo i koje djelomično kontrolira Rusija, zatražili su od Rusije da prihvati civile, uključujući siročad i djecu čiji su roditelji nestali. Kremlj je rekao da je nalog za uhićenje ICC-a pristrana odluka bez presedana, ali besmislena u odnosu na Rusiju.
Ruski dužnosnici poriču ratne zločine u Ukrajini.
9:23 - Finska će se u utorak pridružiti NATO-u, proširujući obrambeni savez na 31 članicu nakon što je prevladala protivljenje Turske. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će savez obilježiti pristupanje ceremonijom podizanja zastave u "dobrom danu za sigurnost Finske, nordijsku sigurnost i za sigurnost NATO-a u cjelini".
Ministri vanjskih poslova NATO-a okupit će se u Bruxellesu na dvodnevnom sastanku u sjedištu saveza kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini. Sastanak se poklapa sa 74. godišnjicom formiranja saveza. Finska je zajedno sa Švedskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali je njezin zahtjev naišao na protivljenje Ankare kao i ulazak Švedske.
Turska i dalje blokira zahtjev Švedske za članstvo zbog niza spornih pitanja, među kojima je zabrinutost Ankare zbog, kako kaže, nedostatka suradnje u borbi protiv terorizma. Članice NATO-a moraju se jednoglasno suglasiti s primanjem novih zemalja. Nakon višemjesečnih pregovora u kojima je posredovao savez, Turska je na kraju popustila i glasala za prijem Finske u NATO prošli tjedan, ali još nije održala glasovanje o Švedskoj.
Svečanost pristupanja Finske u utorak bit će popraćena sastankom Povjerenstva NATO-Ukrajina, forumom na visokoj razini za ministre saveza koji će raspravljati o suradnji s Kijevom. Sudjelovat će ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
9:16 - Ruska državna novinska agencija Tass izvijestila je da se broj ozlijeđenih u eksploziji u kafiću u Sankt Peterburgu u kojoj je poginuo istaknuti vojni bloger Vladlen Tatarski popeo na 40. "Prema operativnim podacima, zbog incidenta u jednom kafiću u Sankt Peterburgu liječničku pomoć zatražilo je 40 osoba, među kojima i troje maloljetnika", izjavila je služba za tisak ruskog ministarstva zdravstva, a prenosi TASS. Tass također javlja da je 25 žrtava i dalje u bolnici, a pet je u stanju opisanom kao "ozbiljno".
Suspilne, ukrajinska državna televizija, izvještava da je tijekom noći došlo do granatiranja u Sumi – točnije u zajednicama Seredyna-Buda i Esmansk. Izvještava da "ima ozlijeđenih i štete", pozivajući se na regionalne vlasti.
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je da Rusija možda želi sponzorirati i razviti alternative Wagneru – privatnim vojnim tvrtkama koje bi na kraju mogle zamijeniti Wagner.
“Ovo se događa u kontekstu velike svađe između ruskog Ministarstva obrane i Wagner grupe. Rusko vojno vodstvo vjerojatno želi zamjensku privatnu vojnu tvrtku nad kojom ima veću kontrolu. Međutim, nijedna druga poznata ruska privatna vojna tvrtka trenutno se ne približava Wagnerovoj veličini ili moći.”
7:35 - Ukrajinske obrambene snage uništile su 14 od 17 bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala tijekom noći, priopćila je u utorak ukrajinska vojska, pri čemu je 13 bespilotnih letjelica uništeno iznad regije Odesa na jugozapadu zemlje.
“Ukupno je zabilježeno do 17 lansiranja bespilotnih letjelica (UAV), vjerojatno s područja istočne obale Azovskog mora”, navodi se u priopćenju zapovjedništva u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Ukrajinsko vojno zapovjedništvo Jug priopćilo je da je jedan dron pogodio poduzeće u regiji Odesa, uzrokujući požar, koji je ugašen do jutra.
"Prema preliminarnim informacijama, nije bilo ljudskih gubitaka", stoji u priopćenju zapovjedništva.
7:27 - Ruske bespilotne letjelice napale su stratešku ukrajinsku luku Odesu, rekle su lokalne vlasti rano jutros, dodajući da je zabilježena šteta. "Neprijatelj je upravo napao Odesu i okrug Odese bespilotnim letjelicama", rekle su lokalne vlasti u izjavi na Facebooku.
"Postoji šteta", navodi se u priopćenju bez dodatnih pojedinosti. Pozivajući se na čelnika vojne uprave okruga Odesa Jurija Kruka, u priopćenju se navodi da su ukrajinske snage protuzračne obrane na djelu i upozorava se na mogući drugi val napada. Nikakvi drugi detalji nisu trenutno navedeni.
7:23 - Zapad pokušava zabiti klin između Rusije i Kine govorenjem o neravnopravnom odnosu i ovisnosti Moskve o Pekingu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu objavljenom u utorak. Lavrov je za ruski portal Argumenti i fakti istaknuo da su tvrdnje o neravnopravnom odnosu između Moskve i Pekinga "neprijateljske zemlje općenito preuveličavale" već dugo vremena.
"Vidimo ovo kao pokušaj da se baci sjena na naše uspjehe, da se zabije klin u prijateljstvo između Moskve i Pekinga", dodao je. Šef ruske diplomacije poručio je da su razgovori između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga pokrenuli "strateško partnerstvo" između Moskve i Pekinga izvan "isključivog bilateralnog konteksta".
"Naravno da imamo osjećaj zajedništva i spremnosti da stanemo rame uz rame u obranu temeljnih interesa svakoga od nas", rekao je Lavrov za Argumenti i fakti. Kina i Rusija potpisale su sporazum o partnerstvu "bez ograničenja" početkom 2022., samo nekoliko tjedana prije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Lavrov je također rekao da neprijateljski stav Europske unije prema Moskvi znači da je "izgubila" Rusiju, dok Moskva namjerava postupati oštro s Europskom unijom ako to bude potrebno. "Kao odgovor na neprijateljske korake, djelovat ćemo oštro ako bude potrebno na temelju nacionalnih interesa Rusije te načela reciprociteta prihvaćenih u diplomatskoj praksi", istaknuo je Lavrov.
Litavska vlada namjerava bolje zaštititi svoju granicu s Bjelorusijom tijekom samita NATO-a koji će se održati u Vilniusu u srpnju, uslijed zabrinutosti zbog neregularnih prelazaka granice. Vilnius će pozvati svoju vojsku tijekom samita da pomogne u zaštiti granica, a nada se i dodatnoj podršci agencije za zaštitu granica EU-a Frontexa. Samit bi se trebao održati 11. i 12. srpnja.
Dodatna zaštita pomogla bi u sprječavanju mogućih provokacija i zaustavila bi moguće "povećane tokove migranata", rekla je u ponedjeljak litavska ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite nakon posjeta bjeloruskoj granici s čelnikom Frontexa Hansom Leijtensom. Raspravlja se i o potpori upravljanju granicama s Poljskom i Latvijom, istaknula je ministrica, dodavši da je tamo trenutno stacionirano 18 Frontexovih službenika.
Šef Frontexa Leijtens nije komentirao upit o mogućem povećanju broja raspoređenog osoblja Frontexa. Međutim, Frontex želi odgovoriti na zahtjev Litve najbolje što može, istaknuo je, prenose litavski mediji. Granica Litve i Bjelorusije duga je gotovo 680 kilometara. U ljeto i jesen 2021. zabilježen je ogromni porast broja ilegalnih migranata koji su pokušali ući iz Bjelorusije u Europsku uniju.
Tada je Europska unija optužila bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka da je namjerno orkestrirao graničnu krizu dovodeći migrante iz ratom razorenih regija na vanjsku granicu EU-a. Međutim, u posljednje vrijeme brojke su jako pale.
Osobno ne vjerujem u tu toliko razglasenu ofenzivu Ukrajine.dva kljucna problema u toj prici. Prvi,kampanjom mobilizacije koja je trenutno u RF oslobadjaju se resursi koji su u kasarnama za frontu,a drugi problem je naoruzavanje Bjelorusije. Putin i njegov debeli generalisimo laprdaju o taktickom nuklearnom oruzju,meni se cini da hoce Belarus uvuci u rat. Dakle prica o tome je najveca laz od veljace prosle godine iz radio postaje Kremlj. Snaga taktickih nukes ide do 100 kilotona,za usporedbu Hirosima je dobila na glavu 15 kilotona. Drugim rijecima,izgleda da,kad dodamo sve te glupe reklamne poruke u Moskvi sta ciniti u nuklearnom ratu drustvance u Kremlju bi ratovalo va-banque. Izgleda mi da su 100% izubili ratio!