Zelenskog zovu na summit NATO-a u Madridu?; Jesu li Rusi već ostvarili svoje ciljeve u Ukrajini?

Danas je 106. dan rata u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je jučer kako se sudbina Donbasa odlučuje u Sjevjerodonecku. Rusi su otkrili kako im je plan čim prije aneksirati regiju Herson. "Uključivanje regije Herson u Rusku Federaciju bit će punopravno, slično pridruživanju Krima", rekao je Sergej Kirijenko, prvi zamjenik šefa moskovske administracije. 

Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.

VIDEO Povjesničar: Putin bi u idućim danima mogao predložiti prekid vatre

Tijek događaja: 

23.50 Ukrajinski portal Kyiv Independent tvrdi kako će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dobiti pozivnicu da se pojavi na NATO summitu u Madridu. Ovaj summit treba se održati 28. i 29. lipnja. Prema istom izvoru zamjenik glavnog tajnika UN-a rekao je kako se na tom summitu bude odlučivalo i o Ukrajini. 

22.45 Jesu li Rusi već ostvarili svoje ciljeve u Ukrajini? Dok se s jedne strane procjenjuje da bi ruska invazija mogla dugo potrajati, postoje i znakovi da Rusi sve više konsolidiraju svoje pozicije na bojištima, ali isto tako i da skupljaju političke bodove i proglašavaju velike uspjehe. Tako su ovih dana iz Kremlja proglasili velikom pobjedom što su uspostavili logističke veze s Krimom, koji je i dalje jedan od najvećih ruskih ciljeva u ovom ratu. Iako su dakako Rusi od samog početka kontrolirali Krim i brzo se potom i širili jugom Ukrajine i jugoistočno prema Mariupolju i ruskoj granici. 

Rusi su također objavili i kako su povratili željezničku liniju sve do granice s Rusijom. To je dodatno važno jer se procjenjuje da baš tim putem Rusi planiraju žito iz Ukrajinskog Melitopolja voziti - u Rusiju. 
Ruski ministar obrane Šojgu koji se opet vratio na scenu obećao je bogat promet tom željeznicom, piše Guardian. 

22:00 - Jedna od dvije odmetnute istočne ukrajinske pokrajine, koju podupire Moskva, objavila je da će uskoro početi željeznicom u Rusiju slati žito koje su "oslobodili" njezini vojnici, objavila je ruska državna agencija TASS.

Jurij Pronko, ministar poljoprivrede samoproglašene Narodne Republike Luhansk, rekao je da se žito dosad slalo kamionima u relativno malim količinama.

"Sutra je povijesni trenutak - prvi vagoni žita će otići u Rusiju, 50 vagona, više od 3.000 tona", citirao ga je TASS.

TASS je objavio da silosi žita "u oslobođenom dijelu" Republike Luhansk sadržavaju otprilike 300.000 tona ozimne pšenice i 200.000 tona suncokretovih sjemenki, ostatke prethodnih žetvi.

Pronko je rekao da su silosi napola puni i da je potrebno izvoziti između 120 i 130 vagona žita svakog dana kako bi se napravilo mjesta za buduće žetve.

21:22 - Rusija sada vjerojatno kontrolira grad Sjevjerodoneck i na kraju će opkoliti ukrajinske snage na tom području, rekao je visoki zapadni dužnosnik za BBC. 

Dužnosnik, koji ne želi biti imenovan, poriče da će teško naoružanje koje osigurava Zapad stići prekasno i u premalom broju da bi utjecalo na ishod rata. Kaže da Donbas čeka još mnogo borbi.

Rusija, kaže on, još uvijek ne postiže napredak kojem se Moskva nadala.

21:13 - Tajna supermoći ukrajinskih žena leži u njihovoj otpornosti, kaže Olena Zelenska, supruga predsjednika Volodimira Zelenskog.

- Svaki život u našoj zemlji je slomljen, svaki život je podijeljen na prije i poslije - rekla je govoreći putem videolinka na konferenciji Žene u sukobima Europskog vijeća, prenosi BBC. 

- Naravno da je naš rat dobio žensko lice jer u Ukrajini ima dva milijuna više žena nego muškaraca. Ali apsolutno sam sigurna da se Ukrajinke ne mogu nazvati žrtvama, svi imamo svoje priče o otporu - kaže.

- Većina naših liječnika i medicinskih sestara su žene, bore se, liječe ranjene, brinu o rodiljama, učiteljice su, drže lekcije iz skloništa ili ponekad iz inozemstva - dodaje.  

Većina socijalnih radnika i državnih službenika su žene i nastavljaju raditi, kaže, dok volonterke i dalje rade na prvoj crti bojišnice. Polovica poduzetnika u zemlji su žene, koje drže ekonomiju na površini, kaže Zelenska, a "naše ukrajinske majke uspjele su prijeći tisuće kilometara kako bi spasile svoju djecu".

21:10 - Rusija vjerojatno ostvaruje veće prihode od fosilnih goriva sada nego prije invazije na Ukrajinu jer porast cijena u svijetu neutralizira napore zapada da smanji rusku prodaju, rekao je američki savjetnik za energetsku sigurnost Amos Hochstein.

"Ne mogu to poreći", rekao je Hochstein na saslušanju u senatskom pododboru za Europu i regionalnu sigurnosnu suradnju kada su ga pitali zarađuje li Moskva više novaca od prodaje svoje nafte i plina sada nego nekoliko mjeseci prije izbijanja rata.

SAD i Europska unija su se složili da zabrane uvoz ruskih fosilnih goriva i uveli su sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.

Premda su ti potezi smanjili globalnu trgovinu ruskim energentima, također su pridonijeli porastu globalnih cijena nafte i plina. Cijena barela nafte u četvrtak je iznosila 123 dolara, najviše u posljednja tri mjeseca.

Hochstein je rekao da je povećanje potražnje za naftom u svijetu nakon pandemije covida-19 "puno veća, snažnija nego što je itko predvidio".

21:09 - Ruski predsjednik Vladimir Putin odao je počast caru Petru Velikom na 350. godišnjicu njegova rođenja, uspoređujući navodnu povijesnu težnju tadašnje i današnje Rusije za povratkom ruskih zemalja.

>> OPŠIRNIJE

19:10 - Volodimir Zelenski potpisao je dekret o uvođenju sankcija protiv 35 ruskih dužnosnika, uključujući Putina, Šojgua i Lavrova.

Time im se, između ostalog, navodi The Kyiv Independent, zabranjuje ulazak u Ukrajinu i blokira njihova imovina. 

17:56 - Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je izjavila da je "duboko zabrinuta" zbog smrtnih kazni izrečenih Britancima Aidenu Aslinu i Shaunu Pinneru, koji su zarobljeni dok su se borili za Ukrajinu.

Kako su naveli, surađuju s ukrajinskim vlastima kako bi osigurali oslobađanje muškaraca, prenosi The Guardian. 

- Očito smo duboko zabrinuti zbog ovoga. Stalno smo govorili da se ratni zarobljenici ne smiju iskorištavati u političke svrhe - rekao je glasnogovornik.

- Nastavit ćemo surađivati ​​s ukrajinskim vlastima kako bismo pokušali osigurati oslobađanje svih britanskih državljana koji su služili u ukrajinskim oružanim snagama i koji se drže kao ratni zarobljenici - dodaje. 

17:54 - Raketa koja je 9. lipnja pogodila Žitomirsku oblast mogla je biti lansirana iz zrakoplova iz smjera Bjelorusije, tvrdi guverner Vitalij Bunečko.

17:51 - Ukrajinski vojni gubici sada su između 100 i 200 dnevno, prema riječima višeg savjetnika ukrajinskog predsjednika, što je najveći procijenjeni ukupni broj koji je do sada objavljen.

Mihajlo Podoljak kaže da su Ukrajini potrebne stotine, a ne šačica, najmoćnijih topničkih sustava koje Zapad može pružiti. On za BBC kaže da Ukrajini treba čak 300 raketnih sustava za lansiranje.

- Dok Rusija ne doživi ozbiljan vojni poraz, nikakav oblik dijaloga neće biti moguć i oni će nastaviti pokušavati zauzeti dijelove naše zemlje - tvrdi. 

17:11 - Predsjednik sudačkog vijeća, koji je izrekao smrtnu kaznu Britancima i Marokancu, opisao je kaznu kao pravednu, prenosi BBC. 

Interfax je priopćio kako je trojici muškaraca suđeno za "plaćeništvo" i aktivnosti "usmjerene na preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka" samoproglašene Narodne Republike Donjeck.

Odvjetnik je rekao je da trojica žele uložiti žalbu na kaznu. 

17:03 - Dvojica Britanaca i jedan Marokanac koje su zarobile ruske snage u Ukrajini osuđeni su na smrt, prenosi BBC. 

Aiden Aslin (28) iz Nottinghamshirea, Shaun Pinner (48) iz Bedfordshirea i marokanski državljanin Saaudun Brahim, pojavili su se na sudu u Narodnoj Republici Donjeck, koji drže proruski pobunjenici. Sud nije međunarodno priznat.

Navodno se terete da su bili plaćenici, ali obitelji britanskih muškaraca kažu da su bili u ukrajinskoj vojsci.

Ujedinjeno Kraljevstvo je jasno dalo do znanja da su ratni zarobljenici koji imaju pravo na imunitet i ne bi se trebali suočiti s kaznenim progonom zbog sudjelovanja u neprijateljstvima.

- Vrhovni sud DPR-a donio je prvu presudu plaćenicima - Britanci Aiden Aslin i Sean Pinner i Marokanac Saadun Brahim osuđeni su na smrt - naveo je dopisnik RIA Novosti iz sudnice.

17:00 - Britanski premijer Boris Johnson rekao je da zapad ne treba poticati Ukrajinu da pristane na "loš" kompromis s Rusijom jer bi to bilo "moralno odvratno".

"Poticati na loš mir u Ukrajini znači poticati (ruskog predsjednika Vladimira) Putina i sve one u svijetu koji misle da se agresija isplati", rekao je Johnson u govoru u Blackpoolu, na sjeverozapadu Engleske. 

"To bi bila pogreška i otvorilo bi vrata više sukoba, više nestabilnosti, više neizvjesnosti u svijetu i prema tome više gospodarskih poteškoća", dodao je. 

"Znam da neki, ne u ovoj zemlji nego drugdje, smatraju da je cijena potpore Ukrajincima sada previsoka i da bi ih trebalo poticati da pristanu na ono što Putin traži", rekao je. 

"Napustiti Ukrajince bilo bi moralno odvratno", naglasio je. 

Putin "neće nikada uspjeti podjarmiti Ukrajinu i što prije to shvati, to bolje, ali ne smije mu se dopustiti da postigne djelomičan uspjeh tako da proguta dio zemlje kako je učinio prije i proglasi prekid vatre", zaključio je. 

16:55 - Predsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Ukrajine kako očekuje da će Ukrajina uskoro dobiti status kandidata za članstvo u EU.

"Nadamo se da će Ukrajina dobiti status kandidata za ulazak u EU, a Crna Gora kao lider u pregovaračkom procesu spremna je pružiti neophodnu stručnu i političku pomoć“, rekao je Abazović.

On je podsjetio da je Crna Gora osudila agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu te rekao da od samog početka pruža otvorenu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.

Zelenski je, kako je priopćeno iz crnogorske vlade, pozvao Abazovića da u što skorije vrijeme posjeti Kijev, što je crnogorski premijer prihvatio te je rekao da će predložiti čelnicima zemalja zapadnog Balkana da zajednički posjete glavni grad Ukrajine i i time joj pruže podršku.

16:53 - Silosi na teritoriju pod kontrolom ukrajinskih snaga otprilike su do pola puni uoči žetve, što znači da bi urod mogao ostati neobran ako Rusija ne prekine blokadu luka na Crnom moru, upozorio je čelnik udruge ukrajinskih ratara. 

Ruska invazija blokirala je izvoz ukrajinskih žitarica preko Crnog mora, ključne izvozne rute za Ukrajinu, četvrtog proizvođača žitarica u svijetu.

U silosima na teritoriju pod kontrolom ukrajinskih snaga nalazi se trenutno oko 30 milijuna tona žitarica, a njihov je kapacitet oko 55 milijuna tona, rekao je Mykola Gorbačov na konferenciji Međunarodnog vijeća za žito (IGC) u Londonu. Skladišni kapaciteti na teritoriju koji je okupirala ruska vojska iznose 13 do 15 milijuna tona, dodao je Gorbačov.

Bez pristupa svojim lukama na Crnom moru, Ukrajina će sljedeće godine u najboljem slučaju moći izvesti 20 milijuna tona žitarica, vjerojatno većim dijelom suncokretovih sjemenki, a manje kukuruza i pšenice, rekao je čelnik udruge ukrajinskih ratara.

15:57 - Zapovjednik narodne garde Svoboda Petro Kuzik kazao je kako se ulične borbe u Sjevjerodonecku vode pod jakim ruskim topničkim baražama koje ugrožavaju snage na obje strane. 

- Borimo se za svaku kuću i svaku ulicu. Jučer smo bili uspješni jer smo izveli protunapad i u nekim su se četvrtima ruske snage povukle za jednu ili dvije ulice. U drugima smo ih uspjeli odgurnuti za tek jednu ili dvije kuće - kazao je Petro Kuzik.

Dodao je na nacionalnoj televiziji i kako su ukrajinski vojnici prešli sa ''slijepe obrane'' do manjih protunapada u nadi da će se ruska vojska povući i smanjiti napade. 

- Kada smo im nametnuli ulične borbe, to je funkcioniralo neko vrijeme – nisu znali gdje su oni, a gdje smo mi. Ali sada jednostavno topničkom vatrom pokrivaju i svoje i naše postrojbe - kazao je. 

15:32 - Ruske snage u Mariupolju počele su isplaćivati ​​mirovine u ruskim rubljama, koristeći gotovinu, rekao je u četvrtak savjetnik ukrajinskog gradonačelnika.

- Okupatori su već isporučili kamione s gotovinom, rekao je Petro Andruščenko na nacionalnoj televiziji.

- Ruske mirovine dijele se umirovljenicima u ruskim rubljama – što vrlo dobro pokazuje kakva je ruska ekonomija, da se takva svota novca može donijeti u gotovini i početi dijeliti. Ali tamo su ogromni redovi, tučnjave i skandali jer zapravo nema organizacije. Odnosno, nijedan proces nije organiziran, rekao je.

14:38 - Volodimir Zelenski obratio se u srijedu na Time100 Gala događaju, upozorivši da je svijet na rubu “strašne krize s opskrbom hrane”.

Ukrajinski predsjednik kazao je da Rusija blokira crnomorske luke i da bi zbog toga "milijuni mogli gladovati". Blokada je izazvala globalnu paniku jer Ukrajina nije mogla izvoziti pšenicu, kukuruz i ulje, dodao je Zelenski.

Ponovno je lobirao za dodatnu pomoć izvana jer "ukrajinska vojska umire na bojnom polju".

Retorički je upitao koriste li američki predsjednik Joe Biden i članovi Kongresa "sve kapacitete ukrajinskog utjecaja i vodstva" i pozvao ih da budu "100% utjecajni".

"Oružje i sankcije su cjepivo protiv Covid-22 koje je donijela Rusija, rekao je Zelenski.

13:53 - Ukrajina otežava izvoz žitarica jer ne uklanja mine iz svojih crnomorskih luka, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužujući Kijev za "militarističku retoriku".

Lavrov kaže da bi Ukrajina trebala deblokirati luke i da je to "vrlo jednostavno". 

- Ruska vojska već više od mjesec dana svakodnevno proglašava koridore sigurnog prolaza koje može koristiti bilo koji brod bez preduvjeta, prepreka ili opasnosti za sebe - kaže Lavrov.

13:50 - Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je vojska protuofenzivom vratila dio teritorija u regiji Herson na jugu zemlje. 

Ministarstvo nije dalo više detalja, no rečeno je kako su ruske snage 'doživjele gubitke u ljudstvu i naoružanju', minirale su teritorij pri povlačenju i postavile zapreke kretanju ukrajinskih snaga.

13:27 - Gotovo pet milijuna Ukrajinaca registrirano je diljem Europe od početka rata, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice. Podaci UNHCR-a pokazali su da je ukupno 4.816.923 Ukrajinaca registrirano kao izbjeglice u 44 europske zemlje od 24. veljače.

Daleko više njih će zapravo napustiti zemlju, a podaci UNHCR-a pokazuju da je do 7. lipnja zabilježeno više od 7,3 milijuna graničnih prijelaza iz Ukrajine. Zabilježeno je još 2,3 milijuna prijelaza natrag u zemlju.

Žene i djeca čine 90% onih koji su pobjegli u inozemstvo jer ukrajinski muškarci u dobi od 18 do 60 godina imaju obvezu na vojnu službu i ne mogu otići.

12:43 - Nije postignut dogovor s Turskom o izvozu ukrajinskih žitarica preko Crnog mora, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Napori Ankare naišli su na otpor jer je Ukrajina rekla da Rusija nameće nerazumne uvjete, a Kremlj je rekao da pošiljka ovisi o ukidanju sankcija.

Govoreći jučer zajedno sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da je plan UN-a za ponovno pokretanje ukrajinskog izvoza žitarica duž morskog koridora "razuman" i zahtijeva dodatne razgovore s Moskvom i Kijevom kako bi se osigurala sigurnost brodova.

Peskov je također rekao novinarima da Rusija ne očekuje da će Gazprom smanjiti opskrbu plinom još nekim europskim kupcima, dodajući da je njegova shema da kupci plaćaju svoj plin u rubljama funkcionirala kako je predviđena.

11:28 - Svjetsko gospodarstvo naglo će usporiti ove godine zbog rata u Ukrajini koji je smanjio kupovnu moć građana, a najteže posljedice pretrpjet će Europa, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine tri posto, procjenjuje OECD, snizivši prognozu iz prosinca za 1,5 postotnih bodova.

U 2023. rast bi trebao blago usporiti, na 2,75 posto, izračunali su u izvješću objavljenom u srijedu. Najteži udarac pretrpjet će gospodarstva u Europi, budući da su u najvećoj mjeri izložena ratu kroz uvoz energije i prihvat izbjeglica.

Gospodarstvo eurozone porast će ove godine 2,6 posto, upola slabije nego u 2021., procjenjuju u OECD-u, a iduće godine aktivnost će usporiti na samo 1,6 posto.

Inflacija bi ove godine trebala dosegnuti sedam posto i usporiti na 4,6 posto u 2023., izračunali su.

11:00 -  Milijuni ljudi mogli bi gladovati zbog ruske blokade ukrajinskih crnomorskih luka, rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 

Zelenski je televizijskim obraćanjem upozorio da je svijet na rubu „strašne prehrambene krize“ jer Ukrajini nije dopušten izvoz velikih količina pšenice, kukuruza, ulja i drugih proizvoda koji su igrali „stabilizirajuću ulogu na svjetskom tržištu“. 

„To nažalost znači da bi moglo biti fizičke nestašice proizvoda u desecima država diljem svijeta. Milijuni ljudi mogli bi gladovati ako se ruska blokada Crnog mora nastavi“, rekao je ukrajinski predsjednik. 

10:55 - Ukrajinske snage još uvijek drže industrijsku zonu i okolna područja u Sjevjerodonecku, a situacija je „teška, no upravljiva“, rekao je gradonačelnik Oleksandr Strjuk. On je rekao kako se obrambene linije drže usprkos ruskoj intenzivnoj artiljerijskoj paljbi, no da su evakuacije iz Sjeverodonecka trenutno nemoguće. 

U tom gradu, trenutno glavnoj meti ruske ofenzive u Ukrajini, još uvijek se nalazi oko 10 tisuća civila, rekao je Strjuk. Guverner Luhanska u četvrtak je rekao da ruske snage u Sjeverodonecku „uništavaju sve što se može koristiti za obranu“. 

Sergej Hajdaj rekao je da Rusija granatira područja grada koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom, no da će ukrajinske snage moći „počistiti“ grad kad im stigne artiljerija većeg dometa.  

10:15 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokrenuo je čistku među svojim ljudima koji, ili nisu bili spremni za rat, ili su pomagali Rusima. 

Naime, krajem svibnja otpušten je šef Službe sigurnosti Ukrajine Roman Dudin, a sljedeći je korak pokretanje postupaka zbog predaje Hersona. 

Zelenski je rekao da je otpušten dužnosnik u Harkivu „jer nije radio na obrani grada od prvih dana rata punih razmjera, već je mislio samo na sebe“ i da su se drugi trudili vrlo učinkovito, a bivši načelnik nije.

Zelenski je krajem ožujka razriješio i Sergeja Krivoručka, šefa SBU u Hersonu. On je dao naredbu za evakuaciju iz Hersona i prije nego su grad zauzele ruske trupe. Navodno su ostavljeni serveri u zgradi SBU čime su Rusi lako mogli dobiti pristup bazi podataka. 

9:46 - Ruske snage povećale su svoje napore u napredovanju prema jugu grada Izjuma u istočnoj Ukrajini, vjerojatno želeći osigurati daljnje opcije u regiji, stoji u izvješću britanskog ministarstva obrane u četvrtak.

"Ruski napredak u smjeru Izjuma u zastoju je od travnja, nakon što su ukrajinske snage dobro iskoristile teren kako bi usporile napredovanje Rusije", priopćilo je ministarstvo.

"Rusija vjerojatno nastoji vratiti zamah u ovom području kako bi izvršila daljnji pritisak na Sjevjerodoneck i omogućila daljnje napredovanje dublje u Donecku oblast", stoji u izvješću.

9:20 - Ruska invazija na Ukrajinu jedna je od globalnih kriza koje su izazvale najveći porast troškova života u jednoj generaciji, rekao je UN u srijedu. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da se svijet suočava s "novom stvarnošću" tri mjeseca od početka ukrajinskoga rata koji kako je rekao pojačava posljedice klimatskih promjena, covida-19 i krize nejednakosti u svijetu.

Oko 1,6 milijardi ljudi u 94 države teško je izloženo najmanje jednoj dimenziji krize, prema najnovijem izvješću Globalne skupine za odgovor na krize (GCRG) o ukrajinskoj krizi.

"Za ljude širom svijeta, rat, zajedno s drugim krizama, prijeti da će pokrenuti neviđeni val gladi i siromaštva, ostavljajući društveni i ekonomski kaos za sobom", rekao je Guterres na konferenciji za novinare predstavljajući izvješće.

Ni jedna zemlja neće ostati netaknuta krizom zbog troškova života, rekao je. Ljudi širom svijeta suočit će se s glađu i troškovi energije će naglo porasti, dok će se prihodi mnogih radnika smanjiti. U zadnje dvije godine udvostručio se broj ljudi kojima je opskrba hranom ugrožena, rekao je.

"Trenutna prehrambena kriza mogla bi se brzo pretvoriti u prehrambenu katastrofu globalnih razmjera 2023", upozorio je glavni tajnik UN-a Guterres.

8:20 - Poljski predsjednik Andrzej Duda kritizirao je čelnike Francuske i Njemačke zbog toga što nastavljaju dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom unatoč moskovskoj invaziji na Ukrajinu.

"Zaprepašten sam svim tim razgovorima s Putinom, koji vode kancelar (Olaf) Scholz i predsjednik Emmanuel Macron. Tim se razgovorima ništa ne postiže", rekao je Duda za njemački list Bild u intervjuu objavljenom u srijedu na YouTubeu. Duda je rekao da razgovaranje s Putinom predstavlja "vrstu legitimizacije osobe odgovorne za zločine koje je ruska vojska počinila u Ukrajini".

Sam Putin odgovoran je za slanje svoje vojske u Ukrajinu, rekao je Duda, dodavši da ga podržavaju njegovi vojni zapovjednici. Poljski čelnik rekao je da je situacija usporediva s Adolfom Hitlerom u Drugom svjetskom ratu.

"A je li tko ovako razgovarao s Adolfom Hitlerom za vrijeme Drugoga svjetskog rata?", pitao je.

"Je li tko rekao da mora sačuvati obraz? Da se stvari moraju raditi na način da se ne ponizi Adolf Hitler?", pitao je poljski predsjednik.

7:16 - Institut za proučavanje rata u novom izvješću objavio je da Rusija nastavlja napade na istočnu i južnu Ukrajinu. Kažu kako Rusija intenzivira svoje napade na Sjevjerodoneck, kao i na oblasti Donjeck, Zaporožje i Herson.

6:00 - Veći dio grada Sjevjerodonecka je sada pod kontrolom Rusa, objavio je Sergej Hajdaj, guverner Luhanska. Ranije tijekom dana ukrajinske snage izvijestile su o žestokim borbama koje se vode na nekoliko lokacija diljem grada u ukrajinskoj regiji Luhansk.

- Rusi uništavaju sve - rekao je Hajdaj u televizijskoj objavi, "gađaju tenkovima i topništvom stambene zgrade." U intervjuu za RBC-Ukrajina u srijedu, Hajdaj je rekao da su ranije ovog tjedna ukrajinske specijalne snage uspjele preuzeti kontrolu nad gotovo polovicom grada.

No rekao je da su ruske trupe, kada su vidjele ukrajinsko napredovanje, "jednostavno počele sravnjivati ​​sa zemljom cijeli grad".

Hajdaj je objasnio da ukrajinske snage nisu imale izbora nego da se privremeno taktički povuku iz središnjih dijelova grada zbog intenzivnog ruskog bombardiranja.

Dužnosnik je rekao da je Ukrajina unatoč povlačenju zadržala kontrolu nad industrijskom zonom Sjevjerodonecka, ključnim područjem na periferiji grada.

5:30 - Sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu potiru petnaestak godina gospodarskog napretka u Rusiji i 30 godina integracije sa Zapadom, navodi se u izvješću Instituta za međunarodne financije (IIF) objavljenom u srijedu.

No utjecaj tih mjera teško je predvidjeti jer ovise o mogućim novim sankcijama s jedne strane i o mogućem odgovoru Rusije, napose u energetskom sektoru, s druge.

Rat bi za ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti skup, ali sankcije ne djeluju "kao da stisneš prekidač", rekla je ekonomistica u IIF-u Elina Ribakova na tiskovnoj konferenciji. IIF u svom zadnjem izvješću predviđa da će rusko gospodarstvo pasti 15 posto ove godine i još 3 posto u 2023.

Financijske sankcije - napose smanjena sposobnost Moskve da vraća vanjskih dug - rast cijena i odlazak stranih tvrtka iz zemlje usporavaju inozemnu potražnju i tako "pogoršavaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne gospodarske izglede". Autori izvješća ističu da će se "teže posljedice još osjetiti".

Elina Ribakova je rekla da su sankcije uzdrmale globalne lance vrijednosti. U tome vidi "raspad 30 godina ulaganja i povezanosti s Europom". Izvršni dopredsjednik IIF-a Clay Lowery misli da ocjena uspjeha sankcija uvedenih Rusiji ovisi o tome što vlade žele postići.

"Ako se želi naškoditi gospodarstvu (...), sankcije će sigurno imati učinka" i on će se povećavati, rekao je novinarima. No dosad se pokazalo da sankcije nisu bile djelotvorne kada je riječ o promjeni politike, dodao je.