Krimski parlament proglasio je jučer, dan nakon ''referenduma'', nezavisnost a predstavnici vlasti iz Simferopolja su odmah otišli u Moskvu tražiti od Putina da Krim prizna kao 84. članicu Ruske Federacije. Kako su javili iz Kremlja, Putin bi danas u 15 sati trebao tim povodom održati govor u Dumi. Ruski bi predsjednik već danas mogao formalizirati aneksiju dojučerašnjeg ukrajinskog poluotoka.
Paralelno s pripremama za pripajanje Krima Rusiji ukrajinska službena vojska i paramilitarne grupe pripremaju se za mogući oružani sukob na Krimu te istoku zemlje gdje ruska manjina u prosvjedima traži odcjepljenje.
Mir i nelagoda u Kijevu
Vlada u Kijevu ne priznaje ''referendum'' na kojem je 97 posto stanovnika zatražilo priključenje Rusiji te poručuje da će njena vojska do daljnjeg ostati ondje.
“Krim je bio i bit će naš teritorij. Ukrajinska vojska će ondje ostati do ispunjenja svih zadataka”, istaknuo je ministar obrane Igor Tenjuk. Time je odgovorio parlamentu na Krimu koji je nakon ''referenduma'' poručio da Ukrajina mora povući vojsku. Tenjuk je, pak, jučer pozvao novinare da prisustvuju obuci novaka u selu Novi Petrivci, udaljenom 50 minuta vožnje od Kijeva.
Građani glavnog ukrajinskog grada prilično su mirno, ali s nelagodom, dočekali rezultat ''referenduma''. Ishod su očekivali.
– Znali smo da će proglasiti odcjepljenje. Sada ćemo vidjeti hoće li biti otpora. Bojimo se da bi Rusi mogli okupirati istok zemlje – kaže u centru grada Irina Pazidukna (22).
U Kijevu se mnogi pribojavaju da Putin neće stati samo na Krimu. Oko Trga nezavisnosti, Majdana, različite grupe formiraju militantne odrede.
– Još ne znamo što će se dogoditi, no pripremamo se za borbu – kaže pod uvjetom anonimnosti zapovjednik jedne paravojne grupe.
“Slava Ukrajini!”, viče, a dvadesetak mladića poredanih u vrstu odgovara “Herojima slava!”.
– Još nemaju oružje, ali dobit će ga kad završimo s obukom – kaže zapovjednik u crnom odijelu.
Na istoku zemlje, pak, boje se takvih skupina.
– Fašisti dolaze sa zapada. Bojimo se i zato želimo zaštitu Rusije – kaže Ana Nesterova (24) u gradu Harkivu udaljenom 45 kilometara od Rusije. U nedjelju je u velikom maršu s proruskim prosvjednicima tražila od Moskve slanje vojske.
– Vlada u Kijevu je ilegalna, na vlast je došla revolucijom, mi je ne priznajemo – ističe.
U istočnim gradovima Harkivu, Donjecku i Lugansku tvrde da ih “fašistički revolucionari” žele pobiti te iskorijeniti rusku kulturu. U Harkivu su u petak ubijena dva proruska aktivista ispred zgrade Desnog sektora, ukrajinske nacionalističke grupe.
Promjena ustava
“Putine, šalji tenkove!”, vikala je masa ispred ruskog veleposlanstva, a zatim provalila u prostorije Desnog sektora. Moskva je zatražila od Kijeva promjenu ukrajinskog ustava, odnosno davanja veće autonomije istočnim regijama. Ukrajinski patrioti vjeruju da bi to bio korak prema njihovu potpunom odvajanju i priključenju Rusiji. U regiji oko grada Harkiva živi oko 26 posto etničkih Rusa.
Moskva predlaže osnivanje međunarodne grupe za posredovanje, no izvjesno je da je jedan od uvjeta priznavanje krimskog referenduma, koji Kijev, Bruxelles i Washington smatraju ilegalnim.
Zar nisu tako i Srbi govorili da se Hrvatska ne smije odcijepiti bez referenduma na čitavom teritoriju Jugoslavije? Je li se Kosovo odcijepilo na osnovu referenduma u čitavoj tadašnjoj Srbiji?