Samo nekolicina članica EU ima rezervirana mjesta u parlamentu za predstavnike nacionalnih manjina, poput Hrvatske, koja im jamči osam zastupničkih mjesta bez obzira na to koliko glasova dobili – njih 5 ili 50 tisuća. Je li vrijeme da se otvori rasprava o tome koliko je ovakav način biranja zastupnika nacionalnih manjina, koje postaju presudne za formiranje Vlade, dobar?
Nema izbornog praga
Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Njemačka, Španjolska, Grčka, Britanija, Češka, Slovačka, Poljska, Luksemburg, Portugal... nitko od njih nema rezervirana mjesta u parlamentu za manjine. Slovenija ima dva mjesta u parlamentu samo za predstavnike talijanske i mađarske manjine, dok u Mađarskoj, ako kandidati manjina ne prijeđu izborni prag, mogu u parlamentu biti nacionalni zagovornici bez prava glasa. Prema Europskom centru za manjinska pitanja, Belgija i Finska imaju po jedno mjesto za manjine, a Danska četiri.
Manjinama treba omogućito da glasuju za opće izborne i manjinske liste
U Hrvatskoj manjine čine 9,6 % stanovništva, a od ukupno 211.267 birača, na izborima ih je glasovalo samo 37.902. Pet zastupnika manjina dobilo je ukupno 9100 glasova, dok su trojica zastupnika srpske manjine kao prvi, drugi ili treći izbor dobili od 11.479 do 16.166 glasova. No, za srpsku manjinsku listu glasovalo je tek 14,1 % Srba, kojih je na popisu birača ukupno 138.539. Prosječno tek četvrtina pripadnika manjina glasa za manjinske liste, pa su neki predstavnici manjina ušli u Sabor s nešto više od 1000 glasova. Potpredsjednik HHO-a Igor Peternel drži da je izborni sustav s osam predstavnika manjina sada nepotreban:
– Imao je smisla kad smo u poratno vrijeme uspostavljali demokraciju i zakonodavstvo prilagođavali europskom. Ulaskom u EU dosegnuli smo razinu zaštite ljudskih prava i zaštite nacionalnih manjina, a s ovakvim izbornim sustavom zastupnici manjina ulaze u parlament s jako malo glasova i odlučuju o 95 % stvari koji nemaju veze s nacionalnim manjinama – kaže Peternel.
Zvonimir Lauc, profesor Ustavnog prava, podsjeća da je 90-ih pod pritiskom međunarodne zajednice odlučeno da manjine imaju rezervirana mjesta.
– To pitanje rezerviranih mjesta za manjine u Saboru je samo dio rasprave o izbornom zakonu, koju bi trebalo otvoriti u cjelovitoj analizi. Najvažnije je primjeniti upozorenje Ustavnog suda oko „neustavnosti“ obzirom na značajne izmjene u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama. Naš sustav izbora favorizira manjine i pitanje je kako otvoriti Pandorinu kutiju i to riješiti – kaže Lauc.
Dodaje da je i apsurdno što su sve manjine u preambuli Ustava. Dr. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti kaže da smo s 22 manjine u Ustavu europski rekorder.
– Problematično je što za izbore manjinskih predstavnika uopće nema izbornog praga, pa netko i sa stotinjak glasova može biti izabran, a njegov mandat u Saboru ima jednaku težinu kao i mandat onoga koji je dobio nekoliko desetaka tisuća preferencijalnih glasova. Tako izabranih osam predstavnika manjina može utjecati na saborsku većinu i odlučivati o vlasti u Hrvatskoj, kao i o svim političkim pitanjima, a ne samo manjinskim pravima, što cijelu priču čini nelogičnom i stvara animozitet prema manjinama. O tim pitanjima trebalo bi racionalno raspravljati te trajno urediti prava manjina na način koji neće izazivati kontroverze – smatra Skoko.
Izgradnja demokracije
Profesor Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti drži da ovakav način izbora predstavnika manjina treba ostati: – Kad je Hrvatska ulazila u taj model sa zagarantiranim mjestima u parlamentu za predstavnike manjina 1995. to je bilo nužno zbog izgradnje demokratskih institucija i jer pripadnici manjina tada ne bi bili izabrani u Sabor.
Treba otvoriti raspravu i o pitanju rezerviranih mjesta manjina u Saboru
Bio sam mišljenja da je prošlo dovoljno vremena od rata i da je taj model trebalo prevladati, ali ulaskom Hrvatske u EU pokazalo se da je još potreban zbog nepoštovanja prava manjina, primjerice uvođenja dvojezičnosti – kaže Tatalović. Dodaje da većina pripadnika manjina glasuje za opće izborne liste, a manji dio za manjinske liste, jer su svjesni da su mjesta manjinskih zastupnika u Saboru zagarantirana. Tatalović drži da bi im trebalo dati pravo i da glasuju i za manjinske i za opće liste.
Josip Juratović, zastupnik njemačkog SPD-a u Bundestagu, ističe da u Njemačkoj nema zagarantiranih mjesta u Bundestagu za nacionalne manjine.
– U Bundestagu imamo 38 zastupnika s migracijskom pozadinom, među njima 11 Turaka i dvojicu Hrvata, ali svi smo mi prošli istu proceduru izbora kao i svi drugi državljani Njemačke. Ako je hrvatsko društvo zrelo, ako je normalno da u stranci i u Vladi može biti ministar čovjek drugog nacionalnog porijekla, treba razmisliti koliko ima smisla na ovaj način birati predstavnike manjina u Hrvatskoj – zaključuje Juratović.
>> 'Još nisam sreo glasača HDZ-a koji bi imao nešto protiv toga da ostanem ministar kulture'
Pa kad nas svi guze kako ko stigne i hoće. Pa zar je normalno da netko u Državi Hrvatskoj ima veća prava od hrvata?