Ulazimo u tjedan istine: Kako su uskrsni blagdani utjecali na širenje zaraze

Ulazimo u tjedan istine o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, kad ćemo dobiti odgovor kako su uskrsni blagdani utjecali na širenje zaraze i jesmo li prije Uskrsa prošli vrhunac trećeg vala. Tek će nam sutrašnje brojke, a naročito u srijedu pokazati stvarno stanje, a do tada su nam nekakav pokazatelj brojke hospitaliziranih.

Uzmemo li da su realnije brojke zaraženih u protekla tri dana nego u dane nesporedno nakon uskrsnih blagdana, onda je zamjetno da smo imali tristotinjak slučajeva više nego u istim danima prethodnog tjedna, ali i uz znatno veći broj testiranja pa iz toga ne možemo zaključivati da imamo širenje zaraze. To više jer je prošlog tjedna zaustavljen sedmotjedni porast broja zaraženih (12.490 u odnosu na 12804) i udio pozitivnih među testiranima (22 posto u odnosu na 23). Slučajno ili ne, tjedan dana nakon školskih praznika! Jučerašnji broj hospitaliziranih za 254 je veći nego tjedan prije ali kad je porast bio nešto veći, 264, a manji je i porast broja pacijenata na respiratoru 26 u odnosu na 32 tjedan prije. Na žalost, broj smrtnih slučajeva koje se povezuje s COVID-19 u velikom je porastu, što smo i predvidjeli u tekstu objavljenome prije 15 dana na portalu Večernjeg lista pod naslovom "Zbog brojki čak i Lauc poziva na oprez".

Video - Primorsko-goranska županija ide u strogu karantenu

Tada smo ustvrdili da znanstvenik Gordan Lauc na Facebooku nije u pravu kad je unatoč porastu broja zaraženih optimistično tvrdio: "Najbolji pokazatelj da stanje nije previše zabrinjavajuće jest broj ljudi koji treba pomoć liječnika. Tu vidimo određeni porast, no on je znatno manji od porasta broja zaraženih". Očigledno je da Lauc nije usporedio podatke o porastu broja zaraženih s dvotjednim pomakom u odnosu na broj umrlih, što smo mi učinili i zaključili da je tada naprotiv porast broja umrlih gotovo pa u korelaciji s porastom broja zaraženih.

I onda smo prema porastu broja zaraženih u zadnja dva tjedna izračunali: "Po tomu bi do 11. travnja mogli imati još 410 umrlih, ukupno 6300" (pri čemu smo zaokružili broj jer je 28. ožujka bilo 5893 mrtvih) te smo podsjetili da je projekcija matematičara Nenada Bakića od 11. ožujka predviđala 6120 i to krajem svibnja. Živi bili pa vidjeli. Mi smo pogriješili za pet slučajeva, jer je u proteklih 14 dana umrlo 415 osoba. Naš, pretenciozno ga je nazvati model procjene, najjednostavniji je mogući, ali u dvotjednim intervalima pokazuje se prilično točnim. Ipak, u prilog Bakiću, ipak valja istaći da je na dulje vremensko razdoblje teško predvidjeti svekolike faktore koji utječu na širenje zaraze, ponašanje ljudi, izvanredna žarišta, utjecaj i intenzitet poštivanja mjera, pa i vremenske prilike, pa se zbog toga dugoročne procjene svode na gatanje.

Protekla dva tjedna broj mrtvih je narastao prvo za 36,5 posto pa prošli tjedan za 51,5 posto, dok je broj zaraženih s odmakom od dva tjedna rastao po 45 %. Odnosno, dok je broj zaraženih u dva tjedna porastao za ukupno 111 posto, broj umrlih je narastao za 108 posto. Stoga u sljedeća dva tjedna s obzirom na kretanje broja zaraženih možemo očekivati 570 smrtnih slučajeva odnosno 25. travnja oko 6880 smrtnih ishoda, pa ako je prošli tjedan pokazatelj da širenje zaraze jenjava naša je odokativna procjena da bi krajem svibnja mogli imati 7500 mrtvih. Prema projekciji američkog instituta IHME oni nam za kraj svibnja predviđaju 8269, odnosno u najboljem slučaju 7832 smrtna slučaja.

U svijetu se brojke zaraženih i umrlih od COVID-19 približavaju onima najvećima iz drugog vala, unatoč strmoglavom padu u SAD-u i UK-u, a ponajviše pod utjecajem negativnih trendova u Indiji, Brazilu, ali i Turskoj, Poljskoj, a u manjoj mjeri i u nizu drugih europskih zemalja.