srebrni jubilej

Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu

Foto: Promo
Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu
Foto: Promo
Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu
Foto: Promo
Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu
Foto: Promo
Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu
07.02.2020.
u 11:05
„Velika je sreća da katoličke škole, iako su u svoj novi početak krenule u najtežem vremenu rata, dobro funkcioniraju i da su dovedene na visoku razinu europskih škola, što je bitno za obrazovanje i odgoj u BiH, kao i za ostanak mnogih Hrvata, posebno u Sarajevu”, kaže prof. Franjo Topić.
Pogledaj originalni članak

Katolički školski centar Sveti Josip u Sarajevu u studenom je obilježio svoj srebrni jubilej – 25. godišnjicu osnutka. Ova značajna školska ustanova utemeljena je u teškim vremenima, 10. studenoga ratne 1994. godine, a značajnu ulogu u tome imalo je Hrvatsko kulturno društvo Napredak. U Napretku se zapravo i rodila ideja o osnivanju Katoličkog školskog centra.

U teškim ratnim vremenima, usred opkoljenog Sarajeva javili su se prvi glasovi o potrebi otvaranja katoličkih/hrvatskih škola kakve su u prošlosti djelovale na prostorima Bosne i Hercegovine.

Na inicijativu HKD Napredak, u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu 5. lipnja 1993. godine osnovana je Udruga hrvatskih djelatnika za odgoj, obrazovanje i znanost HKD Napredak. Svrha osnivanja Udruge je bila okupljanje hrvatskih djelatnika, njihovo angažiranje na odgojnom, obrazovnom i znanstvenom području, kao i pomoć Hrvatima i katolicima u teškom vremenu rata, te davanje perspektive za buduća vremena.

Obrazovanje hrvatske mladeži

Na osnivačkoj skupštini Udruge sudjelovalo je 68 djelatnika koji su suglasno Statutu HKD Napredak usvojili Statut Udruge i izabrali upravna tijela. Kratko nakon osnivanja, Udruga je brojala 320 članova koji su bili aktivno angažirani na zadacima Udruge i HKD Napredak. Sastajali su se u Vrhbosanskoj bogosloviji, gdje je funkcionirao Napredak, jer su Sjemenište i Teologija morali napustiti ratno Sarajevo i nastaviti djelovati u dominikanskom samostanu u Bolu na Braču.

Zadaci Udruge bili su usmjereni na potrebe osnivanja vlastitih institucija za predškolski i školski odgoj hrvatske djece, i na neprekidno nastojanje podizanja znanja kroz druge oblike permanentnog obrazovanja, uključujući različite tečajeve, seminare i javna predavanja i slično.

Programski ciljevi Udruge proizilazili su iz ciljeva HKD Napredak i posebno su isticali rad na obrazovanju hrvatske mladeži, stvaranju nastavnog i drugih kvalitetnih kadrova za potrebe obrazovanja, proučavanju povijesti Hrvata i njihova života na područjima na kojima žive, osnivanju škola za odgoj hrvatske djece s pravom sudjelovanja i djece drugih nacionalnosti, čuvanju i njegovanju izvornosti hrvatskog jezika, i organiziranju, poticanju i pomaganju znanstvenog rada.

Središnja uprava/Poslovni odbor HKD Napredak u rujnu ratne 1993. godine donio je odluku da se radi na osnivanju hrvatskih obrazovnih ustanova i to: osnovne škole, srednje medicinske škole i gimnazije.

Udruga za odgoj, obrazovanje i znanost HKD Napredak  radila je po sekcijama i to posebno za svaku razinu obrazovanja, te znanstveno-umjetničku djelatnost.

Prvi ratni Upravni odbor Udruge radio je u sastavu:
prof. dr. Zdravko Pujić, predsjedatelj;
prof. dr. Vlado Sučić, dopredsjedatelj;
doc.dr. Mladen Bevanda, tajnik;
prof. dr. Marko Beroš, član;
prof. dr. Zvonimir Radeljković, visoko školstvo;
prof. Marinka Miljas, srednje školstvo;
nastavnik Irena Vidović, osnovno školstvo;
prof. Marija Barić, predškolski odgoj.

Rad Odbora i cijele Udruge bio je orijentiran ka traženju mogućnosti i pripremama  za obnavljanje privatnih hrvatskih/katoličkih škola koje su bile poznate po kvalitetnom odgoju i obrazovanju kao i svojoj otvorenosti prema drugima i drugačijima, te koje su po svojoj tradiciji bile dio kulturne i obrazovne baštine Bosne i Hercegovine.

Osnivanje HDZU

Već u početku rada Udruge za odgoj, obrazovanje i znanost HKD Napredak, radi veće učinkovitosti u području znanosti, planirano je osnivanje Hrvatskog društva za znanost i umjetnost (HDZU). Društvo je osnovano u prosincu 1993. godine i od tada su se u njemu odvijale aktivnosti vezane za probleme odgoja i obrazovanja. Godine 1994. Društvo je brojilo 120 članova iz oblasti znanosti i visokog obrazovanja. Predsjednik je bio prof. dr. Franko Cetinić.

Nastajanjem Udruge za odgoj i obrazovanje HKD Napredak i HDZU-a, HKD Napredak je okupio glavninu hrvatske inteligencije iz stručnih oblasti, i bio je u mogućnosti odgovoriti na bilo koji zahtjev postavljen pred Hrvate u tom vremenu, s primarnim ciljem osnivanja katoličkih škola, te odgoja i obrazovanja hrvatske katoličke mladeži. Napredak je s Bogoslovijom davao svu potrebnu logistiku.

Predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić održao je 10. kolovoza 1993. sjednicu s upravom Udruge i HDZU, a prisustvovale su joj i časne sestre - predstojnica s. Kristijana Jurić i s. Zvonimira Nikolić, u ime sestara Kćeri Božje ljubavi, te s. Vitomira Biljaka, u ime Vinkovki. U pripremama je bio aktivno uključen savjetima i podrškom nadbiskup Vinko Puljić, a potporu je davao i vlč. Luka Brković.  Sestre  su pozvane jer su one u svojim zavodima vodile škole prije II. svjetskog rata.

Foto: Promo
Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu

Vinkovke su 28. svibnja 1992. dobile na korištenje svoj zavod u čemu je važnu ulogu imao Napredak. Tada je Napredak zajedno sa sestrama započeo aktivnosti oko vraćanja sestarskog zavoda sv. Josipa u Sarajevu. Zauzimanjem prof. Topića i s. Kristijane gradonačelnik Muhamed Kreševljaković i dogradonačelnik Anto Zelić u jesen 1993. donijeli su rješenje o davanju na korištenje zavoda sv. Josipa sestrama Kćeri Božje ljubavi.

Odluka u rujnu 1993.

Trebalo je sada čuvati prostorije Zavoda od vojnika i pljačkaša. Sjeća se s. Kristijana: „Na savjet dr. Franje Topića polijepila sam na većinu učionica naljepnice s imenima raznih Napretkovih udruga. To je izazvalo direktoricu Škole S. S. Kranjčević da me tuži za uzurpiranje prostora. Na suđenju nije donesena nikakva odluka nakon saslušanja dvojice Napretkovih pravnika od kojih je jedan Radoslav Tuka. Korektan je bio i načelnik općine Abid Jusić. Rekla sam na sudu: „Samo preko mene mrtve možete ući u moje prostore’.”

Vlada Republike Hrvatske odobrila je 1994. preko HKD Napredak sredstva kao pomoć za opremanje škola. Oprema je prebačena u Podružnicu HKD Napredak u Zagrebu, a zatim uz velike probleme, uz pomoć Francuskog bataljona UNPROFOR-a, u Sarajevo

Središnja uprava/Poslovni odbor HKD Napredak je na sjednici održanoj u rujnu 1993. godine, nakon analize općeg stanja u Sarajevu, položaja Hrvata u gradu i potrebe zaustavljanja daljnjeg iseljavanja, uz druge mjere i aktivnosti, donio odluku da se radi na osnivanju hrvatskih obrazovnih ustanova i to: osnovne škole, srednje medicinske škole i gimnazije.

Udruga za odgoj i obrazovanje HKD Napredak, kao i Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, u okviru svojih redovitih obveza usmjerili su aktivnosti za ostvarenje cilja, definiranog od strane Napretkove Središnje uprave.

Uprava Udruge za odgoj i obrazovanje HKD Napredak iz redova svog članstva formira Radnu skupinu u sastavu: prof. dr. Zdravko Pujić, prof. Marinka Miljas, prof. Severin Montina, prof. Mirko Marinović, prof. Zdravka Zekić, prof. Nada Rill, nastavnik Irena Vidović i pravni savjetnik Vitomir Šafranj.

Tko može biti osnivač?

Zadatak Radne skupine bio je ispitati mogućnost formiranja obrazovnih institucija u ratnim uvjetima, razmotriti mogućnosti za njihov rad i pripremiti prijedloge sukladno postojećim zakonskim propisima. Njihov rad je proširen angažiranjem prof. Zvonka Petrovića, direktora Republičkog pedagoškog zavoda, kome je povjerena odgovorna uloga koordiniranja aktivnosti oko izrade svih dokumenata, posebno školskih programa vezanih za osnivanje škola.

Na sjednici Radne skupine od 26. ožujka 1994. godine  predloženo je da elaborate rade stručni timovi posebno formirani za svaku razinu obrazovanja.

Za osnovno obrazovanje radio je stručni tim u sastavu Irena Vidović, Ivana Gabrijela Orešković i s. Zvonimira Nikolić, za gimnaziju prof. Zvonko Petrović, dr. Ivan Primorac, s. Kristijana Jurić i prof. Marinka Miljas, a za medicinsku školu dr. Jerko Stančić, Mirko Marinović i Stjepan Orešković i s. Zrinka Barišić.

Pokazalo se da, prema važećim zakonima, osnivač škole nije moglo biti kulturno društvo nego samo država ili vjerske ustanove. O toj činjenici i svemu učinjenom predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topić obavijestio je Ordinarijat  vrhbosanske nadbiskupije, i dogovoreno je s nadbiskupom Vinkom Puljićem da se Ordinarijat prihvati prava i dužnosti osnivača katoličkih škola.

Nakon toga aktivnosti oko osnivanja Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu preuzima Vrhbosanska nadbiskupija, i posebno novi pomoćni biskup dr. Pero Sudar, koji je došao u ratno Sarajevo u siječnju 1994. godine. Vrhbosanska nadbiskupija  29. kolovoza 1994. godine donosi Odluku  o osnivanju redovne osnovne škole u sastavu Katoličkog školskog centra.

Udruga za odgoj, obrazovanje i znanost HKD Napredak posebno je iticala važnost obrazovanja hrvatske mladeži, stvaranja nastavnog i drugih kvalitetnih kadrova za potrebe obrazovanja, proučavanja povijesti Hrvata i osnivanja škola

Vrhbosanska nadbiskupija je imenovala za promicatelja katoličkog školstva u BiH mons. Sudara i komisije za početak rada Osnovne škole, Gimnazije i Srednje medicinske škole. Na prijedlog  Predsjednika Udruge za odgoj i obrazovanje HKD Napredak formirana je komisija za izbor nastavnika iz redova članova ove Udruge, te je komisija 19.  rujna 1994. godine obavila razgovore sa svakim zainteresiranim nastavnikom.

Nabava inventara preko Zagreba

Također, Ordinarijat je imenovao ravnatelja Katoličkog  školskog centra, direktore škola i upravne odbore škola. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta je izdalo Rješenje da Katolički školski centar ima sve potrebne uvjete za obrazovanje redovnih učenika. Ovim su izvršene predradnje za početak rada škola, ali škole nisu mogle početi s radom jer nije bilo školskog inventara.

Foto: Promo
Uloga HKD Napredak u osnivanju Katoličkog školskog centra sv. Josip u Sarajevu

Vlada Republike Hrvatske odobrila je preko HKD Napredak sredstva kao pomoć za opremanje ovih škola. Oprema je prebačena u Podružnicu HKD Napredak u Zagrebu, a zatim uz velike probleme, uz pomoć Francuskog bataljona UNPROFOR-a, u Sarajevo.  U Zagrebu su na tome, uz prof. dr. Peru Pranjića, predstavnika Nadbiskupije u Zagrebu, zdušno radili i Napretkovi službenici dr. Marinko Pejić, Slavica Mijić Lukač i Kata Tomić.

Polazna inicijativa i sve pripreme za osnivanje škola udruženih u Katolički školski centar mogle su se uspješno odvijati jer je na početku ostvarena dobra koordinacija između Vrhbosanske nadbiskupije, kao osnivača, HKD Napredak i stručnog angažiranja članova Udruge za odgoj i obrazovanje. Poslije je sve vodila Nadbiskupija i promicatelj školstva mons. dr. Sudar.

S. Kristijana danas se  prisjeća: „Prošlo je 25 godina od tih divnih i teških događanja pa se ne mogu svega ni sjetiti. Samo želim svim Napretkovim djelatnicima, na čelu s profesorom Topićem, od srca zahvaliti na njihovom nesebičnom radu i angažmanu. Dobri Bog neka nagradi“.

Tih vremena rado se sjeća i prof. Topić. „Drago mi je da je Napredak s Udrugom za obrazovanje i drugim djelatnicima dao svoj doprinos u osnivanju ovih škola. Velika je sreća da katoličke škole, iako su u svoj novi početak krenule u  najtežem vremenu rata, dobro funkcioniraju  i da su dovedene na visoku razinu europskih škola, što je bitno za obrazovanje i odgoj u BiH, kao i za ostanak mnogih Hrvata, posebno u Sarajevu“, kaže prof. Topić.

Iva Pujić Miočević
(autorica je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na temu osnivanja KŠC-a)

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Pogledajte na vecernji.hr