HRVATSKI SABOR

Umirovljenicima samcima poseban cenzus za oslobađanje od participacije

28.02.2002.
u 00:00
* Privatizacija Ine i HEP-a, rečeno je, značit će otpuštanje velikog broja ljudi
Pogledaj originalni članak

Zastupnici su se jučer, raspravljajući u prvom čitanju o Prijedlogu zakona o oslobađanju od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite, podijelili zbog visine cenzusa za plaćanje participacije. Ministar zdravstva Andro Vlahušić podsjetio je na to da su primjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju od 1. siječnja ove godine plaćanja participacije oslobođeni invalidi iznad 80 posto invalidnosti, trudnice, djeca do 18 godina te psihički bolesnici. Sada se tim zakonom utvrđuje da bi participacije bili oslobođeni i osiguranici čiji je dohodak po članu obitelji manji od 1330 kuna, odnosno 40 posto proračunske osnovice, koja za ovu godinu iznosi 3326 kuna. Predložena je i posebna osnovica od 1700 kuna za umirovljenike samce.

Imovinski cenzus bio bi pravedniji

U ime Kluba HDZ-a, Karmela Caparin zatražila je da se cenzus podigne na 1800 kuna, Miroslav Furdak zatražio je u ime Kluba HSS-a da cenzus bude 1650 kuna, ali i da se odredi dobna granica za plaćanje, a Vesna Škare-Ožbolt, u ime Kluba DC-a, zatražila je da cenzus bude 1700 kuna. Hadezeovci su upozoravali na to da će najlošije proći pola milijuna umirovljenika. Haesesovci su zamjerili što se predlagatelj opredijelio za dohodovni cenzus, a ne za imovinski, koji je po njihovu mišljenju mnogo pravedniji. Deceovci su upozorili na to da se zdravstvena reforma zasniva na poskupljenju zdravstvenih usluga, što najviše pogađa najugroženije. Jadranka Kosor (HDZ) smatra da je zdravstvo u predinfarktnom, pa i infarktnom stanju. Predložila je i oslobađanje umirovljenika samaca od participacije nakon određene životne dobi.

Zastupnici su se suglasili u vezi s razdvajanjem HRT-a na javnu ustanovu HRT i trgovačko društvo Odašiljači i veze. Upozorili su, međutim, na daljnje obveze koje donosi Zakon o HRT-u, a to je razdvajanje Hrvatskog radija i televizije. Zatražili su odgodu rokova kako bi se obavile potrebne pripreme za to odvajanje, te pripremili novi zakoni o Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji.

Raspravljali su i o SDP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o matičnom broju, kojim se predviđa da matični broj bude samo na nekim dokumentima, npr. osobnoj iskaznici, ali da ga se može očitati samo s pomoću službenih čitača.

Za nove zdravstvene iskaznice 40 milijuna kuna

Mato Arlović objasnio je u ime predlagatelja da se time poštuje ustavna odredba o zaštiti osobnih podataka. Te su izmjene uslijedile nakon što je nedavno Hrvatski sabor donio Zakon o osobnoj iskaznici, kojim je, unatoč protivljenju Vlade, odlučeno da JMBG ostane na osobnoj iskaznici. Budu li prihvaćene SDP-ove izmjene Zakona o matičnom broju, stranci više ne bi trebali dobivati matični broj prigodom privremenog boravka u Hrvatskoj, već bi im za identifikaciju bili dovoljni dokumenti iz zemalja iz kojih dolaze. I dok je Klub HSS-a podržao SDP-ov prijedlog, Željko Glavan najavio je da Klub HSLS-a neće podržati taj zakonski prijedlog, zbog velikih troškova koje će građani platiti za promjenu svih dokumenata. Za to će svaki građanin potrošiti nekoliko stotina kuna, a samo za promjenu zdravstvenih iskaznica građani će potrošiti 40 milijuna kuna. Glavan je u vezi s povećanim troškovima upitao "hoće li svaki policajac u naočalama imati optički čitač bude li htio nekoga identificirati".

Na dnevni red 20. sjednice uvršteni su prijelozi zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, oba u prvom čitanju. Protiv toga bili su klubovi IDS-a, HSP-HKDU i HDZ-a. Damir Kajin usprotivio se tome da se o tako važnim temama raspravlja po ekspresnom postupku. To više što će ta privatizacija značiti i otpuštanje velikog broja ljudi. S Kajinom se složio i Anto Đapić, a odgodu rasprave zatražio je i Vladimir Šeks.

U poslijepodnevnom nastavku sjednice brisanju JMBG-a s osobne iskaznice usprotivili su se klubovi HDZ-a i HSP-HKDU-a. Istaknuto je kako se ne vidi razloga za tajnost JMBG-a te upozoreno na nove troškove.

Jučer se raspravljalo i o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju kojim se ukida lokacijska dozvola, a za gradnju će biti potrebna samo građevinska dozvola.

D. Đuretek, M. Šarić, B. Kovač

Pogledajte na vecernji.hr