Umjesto da gradi mostove prema Hrvatima, on napada Pelješki most – komentirao je Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu, prvi nastup Željka Komšića za Hrvatsku televiziju, u kojem je taj izabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova hrvatskoga naroda najavio mogućnost tužbe BiH protiv Hrvatske zbog početka izgradnje Pelješkog mosta.
I iz Europske komisije, koja je odobrila Hrvatskoj 357 milijuna eura iz europskih fondova za gradnju tog ukupno 526 milijuna eura vrijednog projekta spajanja hrvatskog teritorija oko Neuma i teritorija kojim BiH izlazi na Jadransko more, jučer su signalizirali da nisu impresionirani Komšićevom najavom tužbe te da projekt Pelješkog mosta ide dalje.
– To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije oko njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se – rekao je za agenciju Hina neimenovani izvor iz Europske komisije u Bruxellesu.
Preozbiljan je to projekt
Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije koji se, kao član Europskog odbora regija, jučer također našao u Bruxellesu, smatra da se projekt Pelješkog mosta ne može stopirati jer ima sve potrebne dozvole.
– U predizbornoj kampanji sam ove prijetnje tužbom ocjenjivao kao pokušaj mobilizacije jednog dijela biračkog tijela u BiH. Vidjet ćemo hoće li se nastaviti. Bude li tako, to će biti znak da naši susjedi ne razumiju stvarnost, jer se most gradi na hrvatskom teritoriju i prema važećim dozvolama, usuglašen je s BiH u pogledu visine mosta te raspona između stupova. Također je omogućen neometan pristup BiH otvorenom moru, što je i njihovo pravo koje im nitko ne može i ne želi oduzeti – komentirao je Dobroslavić.
HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica kaže da su svi u Bruxellesu svjesni da je odlukom Komisije o sufinanciranju Pelješkog mosta, koja je usvojena u lipnju 2017., započet “preozbiljan projekt da bi se jednom Komšićevom izjavom, pa čak i eventualnom tužbom, dovelo u pitanje”.
Podsjetimo, bosanskohercegovački političar koji je, zahvaljujući glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata iz BiH, osvojio na izborima najviše glasova i postao izabrani član Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda, najavljuje tužbu Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog toga što, kako tvrdi, Hrvatska krši Međunarodnu konvenciju o pravu mora. Tvrdi da bi po nikad ratificiranom sporazumu Tuđman-Izetbegović o morskoj granici more iznad kojeg se gradi Pelješki most pripalo Bosni i Hercegovini, a Hrvatska taj sporazum “ne želi ispoštovati” nego “Pelješki most koristi kao adut”.
– Komšić je izraz jedne, očito nikad prežaljene, želje za unitarnom BiH i činjenica da je on dobio najviše glasova od svih protukandidata govori da postoji vrlo živa želja, u dijelu Federacije, da BiH ne bude razvijana u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta, nego kao unitarna država. I, umjesto da pokaže dobru volju i pomirljivo lice prema biračkom tijelu, on postupa obrnuto jer dobro zna tko ga je izabrao. To nije dobro – kaže Tonino Picula, koji je u Europskom parlamentu, uz tada HDZ-ovog zastupnika Davora Ivu Stiera, progurao u rezolucije EP-a poziv na reformu BiH u smjeru federalizacije i decentralizacije kroz koje bi se jačala jednakopravnost konstitutivnih naroda. To je trebao biti smjer suprotan od separatizma iz Banja Luke i unitarizma iz Sarajeva.
Post festum reakcija
Te rezolucije, međutim, nisu se baš “primile” u praksi, ni među državama članicama EU-a, niti u Europskoj komisiji, koja vodi politiku Unije prema BiH, niti na terenu u BiH, među Bošnjacima, koji nisu pristajali na reformu izbornog zakonodavstva koja bi spriječila da drugi konstitutivni narod, Bošnjaci, biraju člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda.
Uime Komisije, visoka predstavnica Federica Mogherini i povjerenik Johanes Hahn, izbore u BiH komentirali su jednom izjavom u kojoj pozivaju na “brzo formiranje Doma naroda Federacije BiH u skladu s presudom Ustavnog suda BiH”. Dvoje hrvatskih europarlamentaraca, Picula (SDP) i Šuica (HDZ), smatraju takav apel zakašnjelim. To je post festum reakcija, kaže Picula.
- To su trebali prije, a ne sada. Trebali su inzistirati na tome da se ne ide na izbore dok se ta presuda ne provede - smatra Šuica.
Miro Kovač, HDZ-ov zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove, na Klubu HDZ-a predložio je da Hrvatska poduzme snažnu akciju prema potpisnicama, ali i svjedokinjama Daytonskog sporazuma, nakon izbornog inžinjeringa u Bosni i Hercegovini. - Hrvatska mora jasno artikulirati da je prekršen Daytonski sporazum i Ustav BiH, i to ne samo prema Srbiji i BiH koje su potpisnice tog sporazuma, nego i prema SAD-u, Francuskoj i Europskoj uniji kao svjedokinjama sporazuma. Vrijeme je za konkretnu akciju, ostalo su samo analize - rekao je Kovač preksinoć na Klubu HDZ-a te potvrdio jučer i za Večernji list.
Osim toga, rekao je kako je još u petak imao informaciju iz izvora bliskih jednom stranom veleposlanstvu da će Željko Komšić zbog izbornog inžinjeringa na izborima za članove Predsjedništva BiH dobiti 40.000 glasova više od Dragana Čovića. Kovač za BiH predlaže belgijski model prema kojem svaka regija - Valonija, Flandrija i Briselska regija - bira svoje predstavnike. - Ne može se dogoditi da Valonci biraju predstavnike za Flandriju ili obrnuto - rekao je Kovač. Osim na Klubu HDZ-a, Kovač će nastaviti predlagati te ideje, a kao šef Odbora za vanjske poslove uključen je i u pisanje Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH i europskom putu BiH, koja bi trebala biti usvojena do početka studenog. Na Klubu HDZ-a Miroslav Tuđman govorio je o “10 posto unitarista, titoista i Jugoslavena koji podržavaju Željka Komšića”, očito aludirajući na dio Hrvata koji su glasali za Komšića, a ne HDZ-u željenog Dragana Čovića kao predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. (Iva Puljić Šego)Miro Kovač: Za belgijski model
Završili izbori u BiH, Komšić predstavnik Hrvata
Inače poturice su gore odTuraka