Umjesto od EU, BiH novac traži od arapskih država

Ako europske banke, pritisnute financijskim problemima u matičnim zemljama, i u budućnosti preko svojih “poslovnica” u BiH budu povećavale ili održavale ionako visoke kamate na kredite, u pomoć treb zvati arapske države-prijatelje BiH, čiji kapital još nije načeo crv globalne recesije.

Jeftiniji novac
Jeftiniji arapski novac, smatraju u Udruzi poslodavaca FBiH, preusmjeravao bi se u investicijske ili razvojne banke iz kojih bi se stimulirao razvoj domaćih investicija, kao jednog od jamaca za prevladavanje predstojeće krize u koju lagano tone BiH.

Da se radi o čistoj realnosti uvjerava nas direktor federalne Udruge poslodavaca Ramiz Bakšić, napominjući da će s tim i još nekoliko drugih mjera izići pred Vladu na sljedećoj sjednici Ekonomskog socijalnog vijeća, koja je zakazana za 16. prosinca. I sada, smatraju poslodavci, komercijalne banke nemaju uporište davati kreditna sredstva po iznimno visokim kamatnim stopama, još strožim uvjetima, jer bankarsko tržište u BiH nosi manji rizik od, primjerice, većine europskih država.

Kreditna sredstva
Predlagatelji traženja pomoći od bogatog arapskog svijeta pozivaju se na poteze koje posljednjih dana vuku financijske kuće iz SAD-a.

Naime, Amerikanci su od četiri naftom bogate države Perzijskog zaljeva zatražili gotovo 300 milijardi dolara pomoći kako bi se spriječio globalni financijski kolaps. Samo od Saudijske Arabije tražili su 120, od Ujedinjenih Arapskih Emirata 70, Katara 60 i Kuvajta 40 milijardi dolara. U bližem okruženju to čini vlada Crne Gore, koja se od propasti Prve crnogorske banke želi zaštititi arapskim kapitalom.

I federalni premijer Nedžad Branković, nakon sastanaka s poslodavcima i sindikatima, kazao je “da važnu stavku čine kreditna sredstva, ali po troškovima kapitala koji su prihvatljivi i koji će održati njihovu konkurentnost”.