Umjesto pšenice, Slavonci uzgajaju lavandu

U tisućama hektara plodne slavonske zemlje, koja je najvećim dijelom zasađena tradicionalnim kulturama poput pšenice i kukuruza, sve se više poljoprivrednika okreće i uzgoju, za naše prilike, egzotičnih kultura. Među takvima je i Vukovarac Srđan Gostović, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji je 2007. posadio 0,6 hektara zemlje lavandom.

– Krenuo sam u taj posao više iz hobija i da vidim što se i koliko može napraviti sa tom kulturom. Imam 4.000 sadnica lavande od kojih ove godine očekujem pun urod, a tada ću vidjeti na čemu sam – kaže Gostović, trenutno jedini uzgajivač lavande u Vukovaru. Zasadio je budrovku, vrstu koja uspijeva i u Dalmaciji, a ne smetaju joj ni hladne i ledene slavonske zime. Izuzev prvih 20-ak dana po sadnji, ova ljekovita biljka ne zahtijeva zalijevanje, a kako se radi o ekološkom uzgoju, Gostović svoje polje uopće ne tretira kemijskim sredstvima.

– Lavanda zahtijeva dosta posla, iako ne toliko koliko neke druge kulture. Nemam ništa od mehanizacije, većinu posla obavljamo ručno – dodaje.

Lavanda se bere dvaput godišnje, u drugoj polovici srpnja i krajem rujna. Bere se cvijet koji se potom suši, kruni i potom prerađuje u ulje i druge proizvode.

– Problem je što nema dovoljno literature iz koje bi smo mogli pročitati više o lavandi pa se snalazimo kako znamo. Međutim, najviše nas pogađa činjenica što tržište lavande u Hrvatskoj još nije uređeno, tako da su otkupne cijene vrlo različite. Oko 3,5 kune je kilogram sirovog cvijeta, a litra ulja 200-injak kuna – ističe Gostović. To je, dodaje, nužno riješiti, kako bi mogli dalje raditi, a s tim su ciljem osnovali i cluster uzgajivača.

Lavande umirujuće djeluje na živčani sustav, pomaže kod nesanice i smanjuje iscrpljenost. Ulje lavande idealna je prva pomoć jer djeluje kao alkohol, ali ne peče. Odbija i komarce.