Tajanstveni krugovi u travi uopće nisu tajanstveni. I nisu ih stvorili leteći tanjuri, nego gljive, koje se pravilno, kružno, razmnožavaju. I "tajanstvena" svjetlost bježi iz okvira misterioznog - nerijetko je ona zrakoplov ili meteorološki balon s metalnim dijelovima koji blješte na svjetlu.
To kaže znanost. Neoborivo, stopostotno. I to ponavlja desetljećima. No, kao da je uzaludno jer od 1973. godine Hrvatsku su, prema pričama očevidaca, izvanzemaljci posjetili 24 puta! Krugovi su se pojavili na otoku Pagu, u Peščenu pokraj Konjščine, Podstrani pokraj Širokog Brijega, Podstrani u Imotskoj krajini, Vrgorcu, Grubišnom Polju... I svaki put začuđeni mještani zaključuju - NLO. Jer, što bi drugo bilo?
U proteklih mjesec dana tajanstveni su se krugovi triput pojavili u Jelsi, Mrzlom Polju i Netretiću, okolici Karlovca. A prekjučer je u Brestovcu pokraj Požege 62-godišnji Ante Vranjković na svojem polju zatekao krug u ječmu.
- Nakon ovoga vjerujem da postoje leteći tanjuri - rekao je novinarima Vranjković, koji je pozvao i policiju neka istraži taj fenomen.
Nestabilnosti u zraku
No, rješenje je u majci prirodi. I ne trebaju ga tumačiti policajci, nego meteorolozi. Ulegnuti ječam, naime, može jak vjetar ili pijavica.
- Jak vjetar može to učiniti. Iako su češće na moru, pijavica je bilo i u unutrašnjosti. Mogu biti promjera od jednog, dva metra pa sve do stotinu metara. Nažalost, teško je dokumentirati takve nestabilnosti u zraku jer je mreža naših meteoroloških postaja nedovoljno razvijena, te najčešće nema stručnjaka na mjestu kada se nešto zbiva - objašnjava dr. Ivančan-Picek.
A za vikenda je bilo, kažu operativni prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda, nestabilnosti. U Slavoniji je puhao mjestimice jak vjetar i razvili su se cumulonimbusi, oblaci s izraženim vertikalnim razvojem, u kojima struji vjetar.
Za tumačenje tajnovitih krugova u travi, pak, Karlovčani i svi koji su ih zatekli trebali bi pozvati - gljivare. Tako tvrdi prof. dr. Romano Božac, predavač na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.
- Jednom za svagda, ljudi trebaju shvatiti da misteriozne krugove ne rade izvanzemaljci niti svemirski brodovi, nego gljive - tvrdi prof.dr. Božac.
Tamni krug nastaje kada spora proklije u primarni micelij, koji se spaja s primarnim micelijem druge spore i tada taj sekundarni micelij raste radijalno, poput sunčevih zraka. A kada micelij skupi dovoljno minerala i vode iz trave, nastaje plod gljive.
- Takav se krug širi, i da za godinu dana dođete na isto mjesto, vidjet ćete da je krug širi približno pola metra. Ima ih puno u okolici Zagreba, posebice u jaskanskom kraju. Krugovi ostaju trajno a mogu nastati tijekom cijele godine. Najbolje se vide ujesen - kaže prof. dr. Božac.
Iz svakog se kruga, kaže Božac, može izvući nekoliko košara gljiva, poput vilinog klinčca, kružolistki, đurđevača, poljskih pečurki ili martinčica. Sve je takve "misterozne" krugove opisao i u svojem djelu "Gljive - morfologija, sistematika, toksikologija".
Odgovore, međutim, osim agronomije i meteorologije, nudi i psihologija. Uzroke vječne čovjekove želje za objašnjavanjem neobjašnjivog, objasnila nam je psihologinja Lovorka Brajković, sa zagrebačke Klinike za psihološku medicinu.
Od sv. Ilije do NLO-a
- Pitate li ijednog čovjeka izvan struke, područja daleko izvan znanosti, postoji li NLO, reći će da postoji. U korijenu takvog vjerovanja jest strah od nepoznatog. Strah je temeljna emocija s kojom se rađamo i kako bismo prebrodili anksioznost koju strah donosi, moramo rastumačiti nepoznato. Kako bismo opravdali strah, objašnjavamo neobjašnjivo, svatko u skladu sa svojim kognitivnim sklopom. Svim tim nagađanjima o nadnaravnim letećim tanjurima puno su pridonijeli i mediji, ljudi gledaju "Dosjee X" i druge serije s tematikom nadnaravnog, i upiju dosta toga - objašnjava prof. Lovorka Brajković sa zagrebačke Klinike za psihološku medicinu.
Zašto naši sugrađani vide NLO a krugove u travi tumače kao djelo izvanzemaljaca, možemo objasniti rješavanjem straha od nepoznatog. To bi bilo, kaže prof. Brajković, najglobalnije rješenje. No individualno, u mnogima se javlja i podsvjesna želja da neka viša sila upravlja našim životima.
- Većinu pojava koje ne poznaju ljudi tumače kao superiorne, boje se da će nekako utjecati na njihov život. No, kada bi i znanost ponudila tumačenje izvan kategorije "najvjerojatnije", odnosno rekla kako je 100 posto sigurno da nešto drugo prouzročuje tajanstvene krugove ili svjetla, i takvih bi nagađanja bilo manje - zaključuje prof. Brajković.
Znanost ipak govori svoje no naša je želja, očito, jača. I starija. "NLO-ovi" su se na hrvatskom nebu pojavili sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Etnologija, pak, svjedoči kako smo ranije posizali za vješticama koje u krugu plešu kolo. Pa i grmljavina je dugo bila neobjašnjiva a narod je vjerovao da to Sveti Ilija bičem puca po nebu.
U što su vjerovali preci današnjih očevidaca NLO-a, oni iz doba kada su Scully, Mulder i rosewellovci bili u povojima? U iste nadnaravne pojave, samo s bitno različitim zaključkom. Podravci su, u 19. stoljeću, kada bi na mirnim ledinama u gluho doba noći vidjeli neobično svjetlo, znali - to je nemirna duša pokojnika došla mjeriti raskopanu među. Tek je jedno stoljeće prošlo, a mrtve smo duše zamijenili letećim tanjurima. Maštu tek rijetko potpiri vještičje kolo, no zato je pale i žare izaslanstva bića s drugih planeta. Od znanstvenog monologa, očito, ljudima je draža želja za dijalogom s izvanzemaljcima. Kao da rješenje ne počiva u onome što je dokazano, nego u nedokazanom - tko nas može uvjeriti da smo u svemirskim bespućima sami?
Piše VALENTINA GRIVIĆ