Ulazimo u sferu funkcionalne hrane koja dolazi u koliziju s etikom prehranjivanja. Ne tako davno, na tržište su stigli proteinski proizvodi od skakavaca. Očito živimo u vrijeme kad se promišlja o funkcionalnosti hrane koja, s druge strane, izaziva šok. Prehrana je puno više od biokemije.
S tom vrstom umjetno uzgojenih prehrambenih proizvoda dobili bismo veću mogućnost prehranjivanja stanovništva jer znamo da je glad velik problem u svijetu. Dobili bismo i mikrobiološki relativno sigurniju hranu, ali i hranu koja je neprirodna, iz kontroliranih laboratorijskih uvjeta, i na kupcu je da vidi hoće li kupovati takav proizvod – kaže nam poznati nutricionist Nenad Bratković.
Ovisit će o kupcu
Vijest da je Singapur američkoj startup tvrtki Eat Just dopustio prodaju umjetnog pilećeg mesa, izazvao je brojne reakcije jer je riječ o prvom takvom rješenju za tzv. čisto meso koje ne dolazi od zaklane svinje, krave ili kokoši, već od životinjskih stanica uzgojenih u laboratoriju.
– Moje je mišljenje da takav proizvod u okvirima u kojima živimo, s puno prirodnih resursa, ne bih kupovao. Znam da bi možda drukčije mislili u zemljama u kojima vlada glad. Osobno ne bih našem pučanstvu preporučio da konzumiraju takvu vrstu namirnica, barem ne dok imamo obilje namirnica koje možemo samo uzgojiti i proizvoditi iz kontroliranih uvjeta. Štoviše, trebalo bi na sve moguće načine, bilo državnim i drugim poticajima, stimulirati prirodni uzgoj hrane, ne mora biti to nužno organski – dodaje Bratković.
Na pitanje što očekuje, kad bi se takva vrsta laboratorijskog mesa mogla naći i na policama trgovina u Hrvatskoj, odgovara da to ne ovisi o Hrvatskoj. Hrvatska, kao i sve članice Europske unije, sluša regulatorna tijela Europske komisije, a za hranu je nadležna Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Ako ta agencija i izda dozvolu, sve će ovisiti o preferencijama kupaca. – Ako se neki proizvod ne budu kupovali, neće ni opstati na tržištu. Puno će ovisiti o mentalitetu i stavu potrošača. Oni koji budu prihvatili takvu vrstu namirnica, kupovat će je i konzumirati. Relativno je jednostavno – ističe Bratković.
Nutricionistica Vedrana Dučkić ostala je šokirana informacijom da je u Singapuru dopuštena prodaja umjetnog mesa.
– Sad od vas to prvi put čujem i zgrožena sam! Apsolutno sam protivnik genetskog inženjeringa u hrani. Glavna svrha genetskog inženjeringa i GM hrane bila je da se nahrani stanovništvo zemalja Trećeg svijeta. No, osobno smatram da je to upitno ako sagledamo činjenicu da na svijetu imamo dovoljno hrane da prehranimo cijelo čovječanstvo, no na žalost nije tako. Ne vlada glad u nekim zemljama zato što nema hrane, nego zato što je dijelu čovječanstva hrana nedostupna iz raznih razloga – napominje.
Problem je masnoća
Vegetarijanci i vegani zamjenu za mesne obroke dosad su pronalazili u hamburgerima s “lažnim” mesom koje je popularnost steklo i zahvaljujući inicijativama tvrtki Beyond Meat i Impossible Foods. O proizvodnji čistog mesa iz laboratorija govori se već godinama. Skup je to poduhvat.
Zanimljivo je da je u startup tvrtke za proizvodnju nadomjestaka za meso ulagalo i nekoliko poznatih milijardera iz IT sektora koji se po prirodi posla, etiku na stranu, ne boje inovacija. Bill Gates i Richard Branson, koji su prije tri godine investirali u tvrtku Memphis Meats i proizvodnju laboratorijske piletine, najavili su da će umjetno meso kad tad biti na policama. Znanstvenici su prionuli uzgoju mesa u laboratoriju, no osim etičkih, jedan od praktičkih problema koji se pojavio bio je i kako takvom mesu dodati masnoću.
– Kad kušaju proizvod, kupci moraju osjetiti da su kušali meso, a ne nešto što izgleda poput mesa – riječi su jednog od direktora tvrtke za proizvodnju mesa iz epruvete.
Predviđanja su da će do 2050. na Zemlji živjeti 9,6 milijardi ljudi koje će trebati nahraniti, a tradicionalna proizvodnja mesa na koju smo navikli zahtijevat će povećanu potrošnju energenata i dovesti do drastičnog povećanja emisije stakleničkih plinova koje stoka proizvodi (metan). S druge stane, teško je očekivati da će u nekoliko desetljeća svi postati vegetarijanci.
Uoravo mi niz bradu curi mast od socnog bureka pa citam ovo i umirem od smijeha.