Umro je tjedan dana prerano pa ne može dobiti otpremninu

Otpremninu od gotovo 1,4 milijuna kuna trebao je nakon odlaska s radnog mjesta prije sedam godina dobiti Osječanin Adalbert Valerijan Bjelik (59), tada upravitelj HT-ova Telekomunikacijskog centra Vukovar. Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisao je 10. ožujka 2003., a prema njemu radni mu odnos završava zadnjeg dana toga mjeseca. No, umro je sedam dana prije isteka toga roka. Tvrtka je stoga odbila isplatiti otpremninu, a njegova obitelj i danas vodi pravnu bitku. Rezultat su tri presude, a slučaj je sada na Ustavnom sudu.

HT već tražio broj računa
– Moj suprug dvadesetak je godina radio u HT-u, imam pune dvije vreće priznanja koja je dobio za svoj rad. Osjećamo se prevarenima i izigranima – kaže Marija Bjelik.

Nakon Bjelikove smrti, supruga i dvoje djece Općinskom sudu u Osijeku podnijeli su tužbu protiv HT-a. Donesena je presuda u korist obitelji, a potvrdio ju je i Županijski sud. Obrazložili su kako dogovorena otpremnina “predstavlja dodatnu zahvalnost i solidarnost za protekli rad te nije riječ o obeštećenju radnika i pomoći dok ne nađe novo zaposlenje”. Iz Hrvatskih telekomunikacija od Bjelikovih su već bili zatražili broj računa za isplatu novca, no onda je lani s Vrhovnog suda stigao odgovor na reviziju – tužba je odbijena. Taj sud smatra kako do prestanka ugovora o radu nije došlo sporazumom radnika i poslodavca, već smrću zaposlenika, pa stoga nije ni stekao pravo na otpremninu.

“Prema Sporazumu, radni odnos trebao je trajati do 31. ožujka 2003. te bi tada došlo do prestanka ugovora o radu na temelju sporazuma, a time i do stjecanja prava na ugovorenu otpremninu”, stoji u obrazloženju Vrhovnog suda koje se oslanja na Zakon o radu. No, obitelj se poziva na Zakon o obveznim odnosima.

– Riječ je o ugovoru, i kad jedna ugovorena strana umre, na njezino mjesto stupaju nasljednici.

To što je radni odnos prestao smrću nema veze s otpremninom jer postoji ugovor – smatra Domagoj Rešetar, odvjetnik obitelji Bjelik. Rešetar je lani napisao i ustavnu tužbu u kojoj navodi i kako isplata otpremnine ne proizlazi iz prestanka ugovora o radu, već iz potpisanog sporazuma.

I jedni i drugi u pravu
Prema mišljenju stručnjaka za radno pravo, nije pogrešna ni logika Vrhovnog suda, a ni odvjetnikova.

Rasprava, slažu se, otvara niz pitanja.

– Ima elemenata i za jedno i za drugo. Vrhovni sud strogo se držao stava koji je srž sporazuma, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz njega pa nema pravnog temelja za otpremninu – objašnjavaju.