– Krsto Cviić bio je osoba iznimnog iskustva i erudicije i velikog ugleda. Stoga sam ga zamolio da bude član mog Savjeta za vanjsku politiku i on se tome, premda je desetljećima živio izvan Hrvatske, rado odazvao. Uvijek je bio spreman pomoći, mislim da je bio na svim sjednicama Savjeta i nikada mu nije bilo teško doći iz Londona. Posebno je bio dragocjen jer je bio pravi domoljub i istodobno imao europski profil. Imao je rijetku sposobnost pogledati deset godina unaprijed. Nedostajat će mi njegovi savjeti kao člana Savjeta za vanjsku politiku – izjavio je za Večernji list predsjednik Ivo Josipović u povodu smrti Krste Cviića, koji je u 81. godini, nakon kratke i teške bolesti, jučer preminuo u Londonu, gradu u kojem je živio od 1954. i gdje je karijeru analitičara i stručnjaka za jugoistočnu Europu gradio od 1969. godine kao uvodničar i dopisnik uglednog The Economista u kojem je radio do 1999. godine.
Na Kraljevskom institutu
Cviić nikada nije izgubio vezu s domovinom, a upravo to dijeljenje života i iskustva između bivše Jugoslavije, odnosno Hrvatske u kojoj je rođen i dugogodišnjeg života u Velikoj Britaniji omogućilo mu je da postane priznati stručnjak za regiju.
Karijera novinarskog analitičara otvorila mu je mogućnosti i za mjesto znanstvenog suradnika u Kraljevskom institutu za međunarodne poslove, savjetnika Europske banke za obnovu i razvoj, a za doprinos poznavanju istočne Europe odlikovala ga je i engleska kraljica.
Upravo njegovoj podršci i uspješnom lobiranju pripisuje se promjena stava britanskog političkog establišmenta prema hrvatskoj neovisnosti koju je snažno podržavao, a u ljeto 1991. uspio je uvjeriti Svjetsku službu BBC-a da zatvori dotadašnju jugoslavensku redakciju i zamijeni je s tri nove: slovenskom, hrvatskom i srpskom.
No podrška neovisnosti Hrvatske i borba za njezino prepoznavanje u V. Britaniji nije otupila oštricu kritičnosti. Bio je vrlo oštar prema Franji Tuđmanu, ali i ostalim liderima u novonastalim državama bivše Jugoslavije. Dvije knjige, "Prepravljanje Balkana" i "Jugoistočna Europa - od konflikata do suradnje", koju je napisao zajedno s Peterom Sanfeyem, pokazale su na koji način Cviić vidi regiju u previranjima i izlaze iz probleme koje je donio rat, političko neiskustvo u višestranačju i tranzicija.
– Njegova posljednja knjiga nije pesimistična. U Velikoj Britaniji o ovim se krajevima obično piše kao o sivoj zoni u kojoj vlada beznađe. No Krsto je u njoj govorio o potrebi i mogućnostima suradnje u regiji, koja se, kao što vidimo u posljednje vrijeme, i ostvaruje – objašnjava Slavko Goldstein.
Ni Cviić, kao ni mnogi drugi, nije odolio zovu Hrvatske nakon raspada Jugoslavije i okušao se kao glavni urednik kratkotrajnog i neuspješnog Tjednika. Iako je njegov dolazak u redakciju novopokrenutog tjednika trebao biti jamstvo za ozbiljne, analitične i "engleski dosadne" novine, tržište ga je odbacilo, a za kritičare Krste Cviića, koji su ga proglašavali zastarjelim i neažurnim analitičarom koji ne može kvalitetno pratiti brzinu događanja u regiji, to je bila samo potvrda da ga je vrijeme pregazilo.
– Istina je, bio je razočaran neuspjehom Tjednika, ali ne i ogorčen. Ponudu da dođe i bude glavni urednik prihvatio je vrlo rado nadajući se da će svoja iskustva ozbiljnog i analitičnog novinarstva moći prezentirati i u Hrvatskoj. Prvi brojevi prodavali su se dobro i činilo se da će projekt uspjeti, ali naša publika očito je i tada bila sklonija lakšim materijalima i ton koji je on njegovao u The Economistu ovdje nije mogao plasirati. No i nakon propasti Tjednika Cviić se rado odazivao i bio gost u mnogim hrvatskim medijima nudeći uvijek uravnoteženu analitiku – opisao je S. Goldstein kratkotrajni pokušaj Krste Cviića.
I doista, Cviić nije propuštao prigodu da se čuje njegovo mišljenje u Hrvatskoj i da, zbrajajući svoje dugogodišnje iskustvo, ponudi savjete bez obzira na kritike.
O korupciji
– U posljednje je vrijeme nekoliko istraživanja tokova tranzicije, njezinih uspjeha i neuspjeha, pokazalo da mnogo ljudi ne glasa protiv vlada koje su dovele do ekonomskih promjena kao što su gubitak posla, zatvaranje tvornica ili razlike u društvenim klasama, nego da im je veće razočaranje ponašanje vladajućih, primjerice, nepoštenje koje uključuje i korupciju.
Takvo stajalište dijele svi slojevi društva i ono dovodio do antagonizma prema vladi i svim političkim strankama – rekao je Cviić u jednom od svojih posljednjih intervjua u časopisu Lider. I bio u pravu.
+ - 12.12.2010. u 01:46h pistaljka je napisao/la: Umro suradnik britanske imperijalne politike i UDBE (neka mu Bog sudi po svom milosrđu!), Hrvat bez hrvatstva, domoljub domovine kojoj nije ime Hrvatska, doživotni suradnik onih koji ni danas nisu prihvatili Hrvatsku (Josipovićev savjetnik). Dakle, veliki su njegovi uspjesi: u samom početku srpske agresije, Krsto je zlobno optuživao dr Franju Tuđmana na BBC-u, ITV-u i britanskom radiju. Njegova kleveta je usporediva s klevetom veleizdajnika Mesića u Haagu. U Londonu je osnovana i djelovala godinama krovna hrvatska organizacija u dijaspori - Hrvatsko Narodno Vijeće i najpoznatije svjetsko glasilo hrvatske emigracije - Nova Hrvatska, ali je Krsto u to vrijeme bio na suprotnoj strani. Britanska politika je stvorila dvije Jugoslavije i nikada nije bila uz Hrvatsku. Ako je bio miljenik one iste britanske politike, koja uvijek kao i danas rovarila protiv hrvatske suverenosti, kako je mogao u isto vrijeme služiti Hrvatskoj; je li moguće u isto vrijeme služiti sotoni i Bogu? Potpisujem hendrixov zaključak: \"Nekrolog Chrisu Cviicu jos je jedan primjer kako su citatelji razumniji i informiraniji nego list koji im se obraca. Cviic 90-ih nije zastupao hrvatske interese u Britaniji, pa nije mogao ni biti zasluzan za \"promjenu\" britanskog stava koji je, uostalom, ostao do danas isti. Cviic jest postigao velik uspjeh kao novinar u Britaniji, prije svega karijerom u Economistu, ali to nije postigao kao Hrvat, nego asimiliran Englez. Cviic je bio jedna od najvecih oportunista medju iseljenicima, koji je bjezao od Hrvata dok nisu imali drzave, a kad su je stvorili, bio je u prvim borbenim redovima za polozaj ministra vanjskih poslova... \"