Djelatnici Pomorske policije iz Šibenika uočili su danas tijekom redovne jutarnje ophodnje pet ulješura (Physeter macrocephalus) u području šibenskih otoka Zmajan i Tijat. Samo dva dana ranije kitovi zubani opaženi su i pored Visa, javlja Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet i ujedno upozorava da ove životinje inače obitavaju u područjima velikih dubina te kako im u slučaju ulaska u kanale između otoka prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanje.
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1000 metara. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Žive u skupinama od 5-15 jedinki u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.
Žive u dubinama
- Prema dostupnim podacima populacija koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na svojevrsnu izolaciju. Zbog smanjene genetičke raznolikosti uzrokovane izolacijom vrsta je podložnija negativnim utjecajima okoliša. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže te zbog sudara s brodovima. S obzirom na izuzetno mali broj mladunaca koji ženka može imati tijekom života, smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem - seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih - kažu iz Instituta.
Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.
Zaštićena vrsta
Ulješure se povremeno pojavljuju i u Jadranu, posebice u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, a njihovo pojavljivanje najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem. Zbog pada brojnosti posljednjih desetljeća nisu zabilježene.
Posljednje masovno nasukavanje ulješura dogodilo se 11.12.2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana. Jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana zabilježeno je 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri. Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene 11.5.1895 između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki te je status ove vrste u Sredozemlju ''ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene. Stoga Plavi svijet moli sve građane da čim hitnije dojave svako opažanje kako bi se provjerilo stanje ovih životinja.
- U slučaju opažanja molimo vas da napravite fotografiju i video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja Svoja opažanja (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za zaštitu prirode ili DUZS na broj 112 - napominju i dodaju da su ulješure za ljude potpuno bezopasne.