Upala mozga poslije kapi pomaže živčanim stanicama u oporavku

Eksperimentalni miševi u kojih nema upalne reakcije nakon moždanog udara oporavljaju se loše i sporo. Potvrđeno je da upala mozga – oticanje mozga i dodatno odumiranje živčanih stanica – koje se razvija nakon moždanog udara ne samo da nije štetno već da su neke komponente upale korisne jer dugoročno potiču oporavak živčanih stanica mozga, neurona.

Obnoviti veze

– Eksperiment je obavljen na transgeničnim miševima u kojih smo izazvali moždani udar tako što smo začepili upravo onu krvnu žilu u mozgu koja se i u čovjeka najčešće začepi i uzrokuje infarkt mozga. Zanimale su nas mogućnosti dugoročnog oporavka mozga pacijenata nakon infarkta – kaže dr. Srećko Gajović, profesor Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta i pročelnik Odsjeka za neurogenetiku, citogenetiku i razvojnu genetiku Hrvatskog instituta za mozak u kojem ima svoju istraživačku grupu.

– Upalni proces treba dodatno istražiti kako bi se precizno razlučilo koji elementi upale djeluju korisno na oporavak mozga, a koji mu onemogućuju još bolji oporavak. Naime, današnji stav u terapiji moždanog udara o nužnosti smanjivanja upale previše je općenit. Bazičnim se istraživanjima mora upozoriti na to kako efikasnije kontrolirati upalni proces. To znači da bi istovremeno trebalo smanjiti otok mozga i tako spriječiti dodatno propadanje živčanih stanica, ali i poticati pozitivne elemente upale koji omogućuju da preživjele stanice što prije obnove oštećene veze i preuzmu funkciju izgubljenih neurona. Cilj je da ukupna šteta nakon moždanog udara za bolesnika bude što manja – tumači dr. Srećko Gajović, uvjeren da će znanost moći odaslati poruku u kojem se smjeru treba razvijati terapija. Možda dobijemo i neki novi lijek, kaže prof. Gajović, zadovoljan što će istraživanje njegove grupe uskoro biti pripremljeno za znanstvenu publikaciju i tako će se uključiti u nove znanstvene mreže.

– Za razliku od drugih organa, gdje najčešće imamo jednoznačan odgovor, kod mozga to nije tako. Svjedoči i primjer prvoga kliničkog istraživanja u Engleskoj, gdje se matične stanice ubrizgavaju direktno u mozak 12 pacijenata koji su imali moždani udar.

– No, u suradnji s Université Libre de Bruxelles, na štakorima s jednom neurodegenerativnom nasljednom bolešću mi smo dokazali da se matične stanice mogu uspješno aplicirati kroz krvotok – ističe prof. Gajović. Matične stanice se, dakle, ne moraju aplicirati izravno na mjesto koje treba liječiti, u ovom slučaju u mozak.

Posebna je zanimljivost našega otkrića na bolesnim štakorima da matične stanice kroz krvotok ulaze u mozak, i to baš tamo gdje treba – ističe prof. Gajović, koji sa svojim suradnicima planira ovo iskustvo i spoznaju primijeniti i dodatno istražiti na miševima s moždanim udarom. Očekuje da će projekt financirati nacionalna zaklada za znanost.

Smanjiti štetne pojave

– Jer, kao što znamo, očekivanja od terapije teških bolesti matičnim stanicama su golema. No, prvi klinički pokusi u Engleskoj i u Americi, s malim dozama matičnih stanica, usmjereni su prije svega na to ima li takva terapija štetne nuspojave, a tek potom mogu uslijediti dugotrajna istraživanja s višim dozama o koristi matičnih stanica. Još nema jasnih dokaza da će matične stanice biti revolucionarna terapija pa, isto tako, još jako malo znamo o tome mogu li živčane matične stanice kao terapija nakon moždanog udara stvoriti pravilne neuronske krugove. I to je jedan od razloga što su naša bazična istraživanja izuzetno vrijedna – zaključuje prof. Gajović.