Iako glavobolju od upisne groznice osmaši i njihovi roditelji već imaju, izrazito stresno razdoblje, praćeno nesanicom, brojnim dvojbama, strahom i neizvjesnošću bit će najizraženije posljednjeg vikenda u lipnju, uoči predaje dokumenata u željenu školu.
Dio uvijek neupisan
U ponedjeljak 28. lipnja djeca će svoje dokumente odnijeti u željenu školu, a već sutradan, drugog dana prijava znat će imaju li šanse za upis. Ako im upisna povjerenstva u školama neslužbeno kažu da im broj bodova nije dovoljan, najbolje je uzeti dokumente i odnijeti ih u sličnu drugu školu u kojoj pritisak superodlikaša nije tako žestok. U srijedu 30. lipnja škole će najkasnije do 14 sati objaviti rang-ljestvice učenika. Za dan poslije, četvrtak 1. srpnja od 8 do 16 sati planirani su upisi.
Učenici koji se ne uspiju upisati u prvom upisnom krugu svoju priliku imat će tjedan dana poslije. Prijave će se primati u ponedjeljak 5. srpnja, a u utorak škole će objaviti liste učenika koji su se uspjeli izboriti za svoje mjesto u toj školi. Dan je poslije, u srijedu 7. srpnja, upis.
Na žalost, iskustvo prošlih godina govori da će i poslije toga dio učenika ostati neupisan, ali i da će mjesta ostati samo u neprivlačnim obrtničkim školama. Za sve one koji i u toj suženoj ponudi pronađu nešto zanimljivo jesenski upisni rok organizirat će se od 23. do 26. kolovoza. Učenici koji se ne uspiju upisati u prvom roku, unatoč na prvi pogled dosta teškoj poziciji, ipak ne trebaju očajavati. Jer, ako su vrlo dobri učenici, ako imaju najmanje 46 bodova, unatoč svemu, mogu u ponekoj gimnaziji pronaći mjesta za sebe. Nekoliko, čak i zagrebačkih, prošle godine učenike je upisivalo potkraj kolovoza.
Mnoge gimnazije dobre
Prema riječima ravnatelja, riječ je također o kvalitetnim, ali medijski manje eksponiranim školama, zbog čega su manje izložene žestokom pritisku odlikaša. Ravnatelj svake škole ima pravo po svakom razredu upisati jednog učenika koji zbog različitih okolnosti nije uspio prikupiti dovoljan broj bodova. Razlozi mogu biti različiti – od smrtnog slučaja u užoj obitelji pa do dugotrajnije bolesti učenika. – Mogu upisati učenika koji ima najviše deset posto manji broj bodova od posljednjeg regularno upisanog. Ali i takvih je svake godine sve više, pa i među njima moramo odabirati. Kako procijeniti je li astma veći problem od slomljene noge. Nije nam lako, ali ovo nam nisu prvi, a ni zadnji upisi, obavit ćemo ih kao i sve do sada – tvrdi Drago Bagić i podsjeća: Ne mogu se svi superodlikaši upisati u četiri, pet najrazvikanijih gimnazija.
Upisi u srednje škole: Očekuje se pritisak na razvikane gimnazije
FOTO Ukrajinci objavili fotografije 'Orešnika', pogledajte kako izgleda raketa koja uništava sve pred sobom
Rusija je raketu nazvala Orešnik (Lješnjak) i tvrdila da je nemoguće presresti je protuzračnim sustavima. Ukrajina je izjavila da je oružje dostiglo brzinu veću od 13.000 km/h (8.000 mph) na putu prema gradu Dnipru u četvrtak
Potonuo brod pun turista: Nestalo najmanje 45 ljudi, pokrenuta velika operacija spašavanja
Oko 5:30 ujutro po lokalnom vremenu član posade poslao je signal za pomoć s broda. Zatim je nestao s radara i kontakt je izgubljen.
Preživjeli su biblijsku katastrofu, a sad govore za Večernji list: 'Tada smo shvatili da je ozbiljno i da ljudi već umiru'
– Pogledao sam ispod plahte, imala je duboku posjekotinu na trbuhu koji je bio otvoren, izgledalo je kao napad morskog psa – govori nam Paul Murray o spašavanju svoje tadašnje djevojke, a sadašnje supruge Sally
Što smo naučili iz razvoda poznatog holivudskog para?
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima
Kada pažljivo pročitate uvjete (na http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=9889&sec=3248), naći ćete veoma zanimljive stvari. Učenik koji je imao drugi strani jezik u osnovnoj školi, dobiva dodatne bodove (pa makar jedva sricao \"schwarz\", \"blau\", \"rot\"...); učenik koji je uspješno prošao višegodišnje školovanje u uglednoj školi stranih jezika (npr. u SUVAGu) ne dobiva nikakve bodove. Učenik koji je završio glazbenu školu i upisuje se u srednju glazbenu školu, dobiva za to dva boda. Ali isto tako dva boda dobiva i učenik koji je završio samo četiri razreda osnovne glazbene škole, pa makar ne znao više ni svirati \"svoj\" nekadašnji instrument, pa makar ne znao baš ništa više od onoga što se iz glazbenoga uči u običnoj osnovnoj školi. Zanimljiva je točka VI. st. 1: \"U slučaju da kandidatu u svjedodžbama za VII. i VIII. razred nije upisaana ocjena iz nekog od predmeta (...) značajnih za upis, zautvrđivanje broja bodova iz tog predmeta koristi se prosječna ocjena iz općeg uspjeha u VII. i VIII. razredu\". Ocjena nije upisana?! Ne bismo li ipak rekli da takav učenik nije završio razred, dakle nije završio osnovnu školu, dakle... što?! Ako se radi o bolesti i sl., nije li mudrije za takva đaka da položi te predmete i da se upiše godinu poslije?! Valjda bi se našlo još čega. Koliko mi je poznato (odnedavno, pripovijedali roditelji učenika koji su sada ili prijašnjih godina kakve teškoće zapravo imaju njihovi \"obični\" odlikaši, nemajući ono \"pet nula\") -- to nisu neke posebne novosti, to se provlači već godinama.